Katolička crkva u Njemačkoj snažno se angažirala oko suzbijanja populizma i ksenofobije; izdali su cijeli dokument
U dokumentu pod nazivom Otpor populizmu iznose konkretne smjernice kako se protiv njega boriti
Za razliku od Katoličke crkve u Hrvatskoj koja niti jednom riječju nije osudila ispade desničarskih ekstremista koji fizički napadajuju radnike i goste iz Srbije i susjednih zemalja, dok Kaptol nijemo i nezainteresirano promatra kako na sportskim igralištima niču fašistički simboli, a dio građana Petruševca sukobljava se s policijom kako bi spriječili da im u susjedstvo usele romske obitelji, Njemačka biskupska konferencija upravo je objavila dokument od 70 stranica u kojemu savjetuje kako se oduprijeti sve agresivnijem desničarskom populizmu. U njemu se, među ostalim, upozorava kako se i vladajućim strukturama pojavljuju političari koji sakupljaju poene na populističkim parolama, lažnim obećanjima te zazivanjem autokratske vlasti.
Za taj dio dokumenta, njemački biskupi kao da su uzeli za primjer izjave i ponašanje nekolicine političara koji su upravo istakli svoje kandidature za funkciju predsjednika Hrvatske. I dok Katolička crkva u Njemačkoj osuđuje takve pojave i pojedince, u Hrvatskoj je situacija upravo suprotna: desni populisti dobivaju najveću potporu upravo iz redova katoličkog svećenstva. To je još jedan pokazatelj u kakvom je golemom raskoraku vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj ne samo s papom Franjom i Vatikanom, nego i s Katoličkom crkvom u Njemačkoj.
Župe tražile vrh Crkve da im pomognu u suzbijanju ksenofobije
Dokument pod nazivom Otpor populizmu nastao je na osnovu zahtjeva brojnih župa koje su zatražile od vrha Katoličke crkve u Njemačkoj da im pomognu u suzbijanju populizma i ksenofobije. Taj materijal naručilo je Povjerenstvo za migracije, pastoral i Justitia-et-Pax, a javnosti su ga predstavili vodeći njemački biskupi Stephan Ackermann (56) iz biskupije Triera na području Mosela, Franz-Josef Hermann Bode (68) biskup katoličke biskupije Osnabrück te Stefan Heße (53) nadbiskup nadbiskupije u Hamburgu, inače najmlađi njemački biskup koji često otvoreno govori o društvenim i vjerskim temama.
Upravo je nadbiskup Heße na predstavljanju dokumenta upozorio da desničarski populizam “nije samo apstraktni fenomen”, nego i”vrlo konkretna prijetnja”. Kazao je kako je cilj dokumenta ojačati duhovnu i argumentiranu potporu za rad svećenika u raširenoj “klimi neprijateljstva”. Istaknup je da se taj dokument bavi pitanjima desnog populizma, migracijama, rodnim pitanjima, nacionalnim i seksualnim identitetom te sadrži osnovne informacije i argumente kao i prijedloge za rasprave i aktivnosti.
Zanimljivo da Njemačka biskupska konferencija nije propustila priznati kako se i u unutar same Crkvi javlja desničarski populizam: “Ima onih koji iskorištavaju zabrinutost za gubitak kršćanskog identiteta pa su zbog toga protiv muslimana, disidenta, suvremenih obiteljskih prilika i promjena u društvu te protiv homoseksualaca. Tako dolazi do bezosjećajnosti i sebičnosti izazvane strahom i fantazijama o predstojećoj propasti.”
Velika kontradikcija između katoličke tradicije i populizma
Biskup Franz-Josef Bode, također je upozorio kako “populizam svakodnevno pokazuje svoje zastrašujuće lice… Na dnevnom redu su “fake news”, laži, mržnja i vrijeđajuće parole. I u najvišim političkim krugovima populistički pojednostavljivači igraju svoju opasnu igru”. Biskup Bode istaknuo je također kako su nacionalističke ideje u sukobu s naukom Katoličke crkve te da se stoga mora “oduprijeti nacionalističkim stajalištima da su vlastita zemlja i katolici u njoj iznad i prije svega. ” Nadbiskup Heße složio se da desničarski populisti svakodnevno pokazuje svoje prijeteće lice te da u obrani kršćanstva često nude “previše jednostavne odgovore”.
Između katoličke tradicije i populizma njemački biskupi prepoznali su veliku kontradikciju: “Mislimo na temeljnu zapovijed ljubavi, koja doseže i do onih koji su možda najudaljeniji, ali koji u svojoj potrazi za pomoći postaju naši susjedi. Dok populistički pokreti plaše građane strahom od propadanja, Crkva ističe da je njena vjera zasnovana na povjerenju u Boga koji ne širi strah i užas”.
U dokumentu se također daju preporuke kako se postaviti u razgovorima i raspravama te daju savjeti kako da se ne skrene udesno. “Svaki čovjek jednako je vrijedan; nijedna osoba nije više ili manje vrijedna. To je osnovno načelo našeg Ustava: temeljna jednakost svakog čovjeka čije dostojanstvo je nepovredivo”, naglašavaju biskupi podvlačeći da se desni populisti zalažu za “isključivanje drugačijih i stranaca”.
‘Kršćanski Zapad nikad nije inzistirao na kulturnoj i vjerskoj homogenosti’
Pritom biskupi ukazuju na djelovanje i naučavanje Isusovo, na osnovne dokumente Drugog vatikanskog koncila kao i na jedan govor pape Franje iz jeseni 2018. u kojemu je govorio o mržnji prema strancima, rasizmu i populizmu. To je bilo, ističe se programatsko očitovanje pape Franje protiv ponovnog oživljavanja “stajališta za koja su mnogi smatrali da su nadvladana”.
Knjižica ima i poglavlje koje na temelju povijesnih činjenica upozorava da kršćanski Zapad nikada nije inzistirao na kulturnoj i vjerskoj homogenosti, na čemu sada ustrajavaju desni populisti. “Umjesto toga, Europa se temelji na vrijednostima koje su nastale iz raznih kultura i vjerovanja. Zato bi se kršćani trebali zauzeti za dijalog i razumijevanje, umjesto da se suprotstavljaju onima drugih vjera s trijumfalnim ili negativnim konotacijama”, ističe se u dokumentu.
Hamburški nadbiskup Stefan Heße objasnio je kako je dokument nudi formulu za razgovor za sve vjernike – bez obzira na njihovo političko opredjeljenje. Biskup Triera Stephan Ackermann posebno je naglasio da je sada u središtu pozornosti desni populizam, ali da se u načelu radi i o lijevom i o desnom populizmu. Tako se u uvodu dokumenta kaže da bi preporuke trebale poslužiti župama i skupinama organiziranima u Crkvi da se pozabave “fenomenom populizma”, a tek nakon toga slijedi zaključak kako je naglasak “prije svega s desno populističkim tendencijama”.
Broj ekstremnih desničara u Njemačkoj godinama je konstantan
Jedna studija o stanju u njemačko društvu tvrdi da problem ne predstavljaju samo pojedinačna desno ekstremna stajališta, nego da su jednako opasni i desno populistički stavovi. Studija je ustvrdila da je postotak njemačkih državljana koji imaju desno ekstremni svjetonazor već godinama prilično konstantan i kreće se oko 2,5 posto. Ali, odbijanje ili omalovažavanje određenih skupina stanovništva, vjerovanje u teorije zavjere ili prikriveno zagovaranje autokratskih oblika vladavine ne predstavljaju ni u kojem slučaju rubne pojave, ističe Franziska Schröter iz Zaklade Friedricha Eberta.
“Pojedina desno ekstremna stajališta i desno populističko držanje imaju čvrsto mjesto u njemačkom društvu.” Nema sumnje da po tomu postoje značajne sličnosti s današnjim hrvatskim društvom. Studija je također pokazala da razlike između istoka i zapada Njemačke nisu tako velike kako se obično misli. Tako su, primjerice, desno ekstremna stajališta koja umanjuju zločine nacizma i priželjkuju desnu diktaturu, podjednako prisutna u svim dijelovima Njemačke. Iako su desno populistička stajališta raširenija na istoku Njemačke, i na zapadu postoje siromašnija područja u kojima ljudi manje vjeruju u demokraciju i njezine institucije.
U jednoj anketi gotovo polovica ispitanika bila je uvjerena da postoje tajne organizacije koje utječu na donošenje političkih odluka, dok trećina anketiranih drži demokratske odluke “trulim kompromisima”. Na temelju svega toga u studiji se zaključuje kako je jedini način da se suprotstavi tim tendencijama omogućiti što većem broju građana što više izobrazbe o demokraciji, da se poduzmu intenzivne mjere u borbi protiv predrasuda te da se prestane nehumane i protudemokratske postavke tretirati kako bezazlene pojave.