Politika & Kriminal
Kina je održala najveće pomorske vojne vježbe u svojoj povijesti; svijetu poručuju da treba računati na njih
Na vježbe u Južnokineskom moru stigao je i predsjednik Xi Jinping
Piše Mladen Pleše 1 preporuka 13. 04. 2018.
Politika & Kriminal
Kina je predstavila svoj novi, golemi hidroavion; svi misle da je za gradnju onih umjetnih otoka
Kina tvrdi da je za gašenje požara i spašavanje na moru
Piše Mladen Pleše 1 preporuka 26. 12. 2017.
Politika & Kriminal
Kinezi bi uskoro mogli navaliti na Tajvan, 30 generala simuliralo invaziju: Peking bi izgubio, ali američka bi pobjeda bila Pirova
Kao mogući termin napada najčešće se navodi 2026. godina
Piše Mladen Pleše 356 preporuka 06. 03. 2023.
Politika & Kriminal

Kina prvi put od 15. stoljeća izlazi iz vojne izolacije, i to dosta agresivno. Evo zašto je svijet blago zabrinut

Kineski predsjednik izvukao je i staru vojnu odoru Mao Ce-tunga

03. 05. 2016. 138 preporuka

Nakon što je Ministarstvo obrane SAD-a, na temelju ranije postignutog dogovora, obavijestilo kinesku vladu da će nosač zrakoplova John C. Stennis sa četiri prateća vojna broda, stići u posjet Hong Kongu 5. svibnja, iz Pekinga je, posve neočekivano, stigla odbijenica: kineska strana obavijestila je Washington da se sporazum i posjet otkazuju te da američki vojni brodovi ne mogu pristati u kinesku luku.

Američki politički analitičari odmah su zaključili da je takva odluka posljedica sve učestalijih sporova između dvijedržave u Južnokineskom moru. Neposredni povod za otkazivanje tog posjeta je taj što se nosač zrakoplova John C. Stennis vraćao iz patroliranja Južnokineskim morem, gdje je demonstrirao vojnu američku prisutnost, ali i to što je na njemu neko vrijeme boravio američki ministar obrane Ashton Carter.

Kineski divovski iskorak i megaraketa

Tom prigodom Carter je najavio da će SAD pojačati vojnu suradnju s Filipinima te da će uskoro rasporediti novi kontingent vojnih zrakoplova u toj regiji. Čime je Washington jasno dao do znanja da ne namjerava prepustiti Pekingu nadzor nad Južnokineskim morem.

Potkraj prošlog tjedna, baš u vrijeme kada je Peking otkazao dolazak dijela američke flote, Ministarstvo obrane SAD-a objavilo je da je Kina uspješno lansirala moćnu superraketu koja je na rub svemira, na visinu od oko 100 kilometara, dopremila letjelicu kodnog naziva DF-ZF.

(160427) -- DANZHOU, April 27, 2016 (Xinhua) -- The Kunpeng-1B sounding rocket is launched from Danzhou City in south China's Hainan Province, April 27, 2016. Kunpeng-1B was launched from Danzhou City at 2 a.m. by the National Space Science Center (NSSC). The rocket fulfilled its mission of taking measurements in the upper atmosphere that will help with research of rocket sounding, high-speed flight and space tourism, said the NSSC. (Xinhua/Guo Cheng) (zwx)
(160427) -- DANZHOU, April 27, 2016 (Xinhua) -- The Kunpeng-1B sounding rocket is launched from Danzhou City in south China's Hainan Province, April 27, 2016. Kunpeng-1B was launched from Danzhou City at 2 a.m. by the National Space Science Center (NSSC). The rocket fulfilled its mission of taking measurements in the upper atmosphere that will help with research of rocket sounding, high-speed flight and space tourism, said the NSSC. (Xinhua/Guo Cheng) (zwx)
XINHUA

Ta nova kineska letjelica može nositi atomsku bojevu glavu i za nju američka vojska još nema protuoružje. Novo čudo kineske vojne tehnologije, čiji let koordinira specijalni satelit, jer plovi na granici između svemira i atmosfere, može letjeti brzinom većom od deset tisuća kilometara na sat.

Kina je tim uspješnim eksperimentom učinila, kako tvrde američki vojni stručnjaci, “divovski iskorak” u utrci sa SAD-om i Rusijom. Raketa koja dostiže visinu od 316 kilometara ispaljena je s poligona na otoku Hainan i dio je petogodišnjeg tajnog programa u kojemu se koriste najnovija kineska tehnološka dostignuća te najsofisticiranija IT tehnologija. Wu Ji, šef Nacionalnog znanstvenog svemirskog centra, najavio je da će u sljedećih pet godina Kina svake godine lansirati u svemir po dvije takve te da će se uskoro ta raketa moći sigurno vratiti na zemlju.

‘Za pola sata može razoriti cijeli London’

Također je ustvrdio da je to još jedan dokaz da Kina uspješno realizira dio vojno civilnog programa osvajanja svemira. Nakon što je prije toga uspješno isprobana, kako ju opisuju američki vojni analitičari, “zastrašujuće snažna raketa s nuklearnom bojevom glavom”, koja, prema procjenama, “za pola sata može razoriti cijeli London”, jasno je da Kina u mnogim vojnim elementima ne samo da sustiže nego i prestiže SAD. Kina je 2007. pokazala da raspolaže oružjem kojim može razoriti postaje u svemiru, pa nije čudno što su se u Pentagonu i Washingtonu upalili alarmi.

Posebice zbog toga što su svi ti pokusi dio nove strategije razvoja kineske vojne sile koju je početkom ove godine obznanio kineski predsjednik Xi Jinping. Riječ je o povijesnoj prekretnici i najvećoj rekonstrukciji Narodnooslobodilačke vojske Kine od 1950. koja će, tvrde kineski vojni stručnjaci, omogućiti da se u svijetu ponovno uspostavi ravnoteža snaga koja je nestala početkom devedesetih slomom komunizma u bivšem SSSR-u.

Uskrsnula vojna odora Mao Ce-tunga

Predsjednik Xi Jinping pojavio se nedavno prvi put u zapovjednom središtu kineske vojske odjeven u vojnu odoru maslinastozelene boje kakvu je nekada nosio utemeljitelj moderne Kine i vojskovođa Mao Ce-tung. Tom prigodom mediji su predsjednika Jinpinga prvi put titulirali zapovjednikom kineske vojske.

Govoreći ojedinicama 13. grupe Armija, Xi Jinping je istaknuo da “Kinezi moraju osloboditi svoj um te da se trebaju mijenjati u skladu s vremenom”. Zaključio je stoga “kako se moraju obući nove cipele za marš po staroj cesti”.

Novi vrhovni zapovjednik kineske vojske Xi Jinping započeo je reforme dramatičnim rezovima. Samo prošle godine demobilizirao je više od 300.000 vojnika, koji su tako ostali bez posla, a kineska vojska smanjila se na oko 2,3 milijuna vojnika.

Istodobno, Jinping je ukinuo sedam velikih vojnih baza koje su funkcionirale kao država u državi: imale su svoje škole, bolnice, hotele, novine, radijske postaje, kazališta, orkestre, baletne i operne ansamble… Također je pokrenuo i veliku akciju protiv korupcije u vojsci, u kojoj je, do sada, optužen i osuđen 21 general.

Gigantska vojska zbog paranoje diktatora

Do sada je kineska vojna strategija bila usredotočena na obranu od neprijateljske invazije, pa je zbog toga glavnu ulogu imala kopnena vojska. Ta je strategija naslijeđena od vremena Mao Ce-tunga: bio je uvjeren da se potencijalnog agresora može odvratiti od napada jedino s pet ili šest milijuna vojnika. Stoga je Mao uvijek držao pod oružjem milijune pripadnika kopnene vojske, a da pritom nije mario za kvalitetu njihova naoružanja.

Inače, zbog straha od invazija Amerikanaca, Japanaca ili Rusa, Mao također nije dopuštao ni razvoj velikih gradova tvrdeći da bi oni mogli postati lak plijen u nuklearnom napadu. Zbog takve strategije Kinezi su, po kvaliteti vojne sile, što više ne zadovoljava Peking, treći na svijetu. Iako imaju brojčano najveću vojsku na svijetu od 2,285.000 vojnika te 795.000 civila, 6545 tenkova, 5048 zrakoplova, 972 ratna broda te 6500 nuklearnih bombi, ispred njih su ipak i SAD i Rusija.

--FILE--Armed Chinese paramilitary policemen patrol a street in Shenzhen city, south China's Guangdong province, 3 March 2016. A proposal submitted to the National People's Congress seeks to expand the role of the armed police and put the force more firmly under the command of the Central Military Commission, a move analysts say would consolidate the power of Chinese President Xi Jinping. Sun Sijing, political commissar of the armed police and a legislator attending the National People's Congress in Beijing, had proposed a legal amendment that would clear the way for the changes, PLA Daily reported this week. The amendment was aimed at ensuring the highest power of command was "firmly in the hands of the Communist Party's central leadership, the CMC and Chairman Xi," it said. The amendment has been under discussion since last June, according to the PLA Daily. The current armed police law, passed in 2009, states that the 660,000-strong force is under the dual leadership of the State Council and the CMC. It also requires the leadership to be shared by central and local commanders. The force is used by local governments to maintain domestic security, fight terrorism and manage social unrest.
--FILE--Armed Chinese paramilitary policemen patrol a street in Shenzhen city, south China's Guangdong province, 3 March 2016. A proposal submitted to the National People's Congress seeks to expand the role of the armed police and put the force more firmly under the command of the Central Military Commission, a move analysts say would consolidate the power of Chinese President Xi Jinping. Sun Sijing, political commissar of the armed police and a legislator attending the National People's Congress in Beijing, had proposed a legal amendment that would clear the way for the changes, PLA Daily reported this week. The amendment was aimed at ensuring the highest power of command was "firmly in the hands of the Communist Party's central leadership, the CMC and Chairman Xi," it said. The amendment has been under discussion since last June, according to the PLA Daily. The current armed police law, passed in 2009, states that the 660,000-strong force is under the dual leadership of the State Council and the CMC. It also requires the leadership to be shared by central and local commanders. The force is used by local governments to maintain domestic security, fight terrorism and manage social unrest.
Imaginechina

Sjedinjene Američke Države imaju 1,477.000 vojnika, 15.293 zrakoplova, 290 brodova, 7500 nuklearnih bombi, dok Rusija raspolaže s 1,200.000 vojnika, 8500 tenkova, 4480 zrakoplova te 8500 atomskih bombi. Istodobno, Amerikanci imaju daleko najveći vojni proračun od 690 milijardi dolara, slijede ih Kinezi sa 130 milijardi dolara dok Rusi troše na vojsku 64 milijarde dolara godišnje.

Svjetska revolucija ratovanja do 2020.

Umjesto na kvantitetu i brojnost kopnene vojske, Xi Jinping je zajedno s kineskim vojnim stratezima odlučio da se od sada sve snage usredotoče na razvoj zrakoplovstva i mornarice te stvaranje manje, ali supermoderno naoružane i mobilne vojske. Tada će takva vojska moći ispuniti novu, veliku zadaću: umjesto fokusiranosti na obranu, kineska vojska mora biti sposobna intervenirati daleko izvan svojih granica. Ili, kako je to definirao general Chen Zhou, Kina se mora prilagoditi svjetskoj revoluciji ratovanja.

Taj proces transformacije mora se dovršiti, ističe se u Pekingu, do 2020., kada će kineska vojska, procjenjuju u Washingtonu, biti osposobljena za vojne operacije na Bliskom istoku i u Africi. Tako će Kina izaći iz vojne izolacije koja je započela za moćne dinastije Ming u 15. stoljeću. Što, dakako, postaje najveći mogući izazov ne samo za američku vojnu dominaciju u Aziji, nego i u svijetu.

kineska vojska, nuklearne rakete, kineska superraketa,