EU nije jedinstveno tijelo, k tome je podložna promjenama politika ovisno o ishodu nacionalnih izbora, ali sada izgleda da se stvorila politička volja da crna rupa na Balkanu koja je zbog potpuno naivne procjene i raznih razloga, koji su bili sve samo ne principijelni, ostavljena izvan EU, ipak dobije realnu šansu da uđe unutra. I to se skroz očito događa zbog straha od utjecaja Rusije i potencijalne nestabilnosti u regiji.
Ali, ipak je fascinantno kako svih proteklih godina u kojima je taj utjecaj bio očit i proizvodio jednake tenzije i politička te geopolitička previranja u Srbiji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, uz jasnu prisutnost i u Hrvatskoj i Sloveniji nije bio osviješten kao problem. Da je bilo političke mudrosti unutar Europske unije, sve su ove zemlje davno trebale biti primljene, i to ne samo zbog ovih razloga, nego i zbog saniranja ratnih trauma i međunacionalnih odnosa.
Von der Leyen je donijela pregršt financijskih darova
Kako se to nije dogodilo, stanje je u društvenom i političkom smislu vraćeno na razdoblje prije prvih velikih promjena početkom dvijetisućitih i veliko je pitanje je li to sada moguće tek tako sanirati, čak i uz opipljivu europsku perspektivu. U najmanju ruku jer su se stvari promijenile i mnogi više ne vjeruju, niti u ulazak u EU, niti u benefite koje bi to donijelo. To, naravno, ne znači kako to i dalje nije jedina ozbiljna opcija za navedene zemlje, ali govori o tome da je entuzijazam za Europu prilično splasnuo.
Von der Leyen je dakle došla na kraju u Sarajevo pa u Beograd, što nas ovdje najviše zanima, i donijela pregršt financijskih darova, ponajprije oko neuralgične teme vezane uz rat u Ukrajini, a to je opskrba energijom. Obećavši tako 71 milijun eura pomoći BiH za ublažavanje krize te 160 milijuna eura Srbiji za pridruživanje EU po pitanju nabave plina. Time je momentalno iščeznulo ono o čemu se priča već dugo, o tome da je Srbija ucijenjena od strane EU, da mora izabrati stranu i sl.
Posljednja šansa za ostvarenje ulaska u EU u razumnom roku
Europskoj uniji je sasvim očito stalo da otrgne sve zemlje, a posebno Srbiju utjecaju Rusije, pri čemu je opet sasvim jasno da će to sa Srbijom najteže ići. U Bosni i Hercegovini je također otvorila i tunel Ivan, odnosno novih sedam kilometara autoceste između Sarajeva i Mostara na koridoru VC čiju izgradnju EU u potpunosti financira, obećavši svu pomoć u reformama i pregovorima, dok je u Srbiji naglasila potrebu da zamjena tablica na Kosovu koja slijedi od prvog studenog prođe bez incidenata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Drugim riječima, jasno je da se EU sada konačno okrenula ovoj regiji i odlučila ubrzati, odnosno uopće ponovo pokrenuti proces pristupa ovih zemalja Europskoj uniji te sanirati neuralgične točke, jednako kao što je očito da to ovdašnji politički lideri nominalno prihvaćaju i još uvijek drže Europsku uniju, barem u javnom diskursu, kao krajnji cilj vlastitih nastojanja. Ali je također upitno koliko to iskreno žele, a još više je upitno hoće li u tom smjeru raditi.
Svakako, ovo je posljednja šansa da se ulazak u EU ostvari u nekom razumnom roku i ako se ona ne iskoristi, Hrvatska će biti trajno ključna zemlja Schengena, a političke i međunacionalne tenzije će unutar ostalih zemalja regije biti sve veće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ključno pitanje nakon regionalne turneje Ursule Von der Leyen: misli li EU konačno ozbiljno u vezi zapadnog Balkana?
Europskoj uniji je sasvim očito stalo da otrgne sve zemlje, a posebno Srbiju utjecaju Rusije
Jasno je da se EU sada konačno okrenula ovoj regiji i odlučila ubrzati, odnosno uopće ponovo pokrenuti proces pristupa ovih zemalja Europskoj uniji te sanirati neuralgične točke, jednako kao što je očito da to ovdašnji politički lideri nominalno prihvaćaju i još uvijek drže Europsku uniju, barem u javnom diskursu, kao krajnji cilj vlastitih nastojanja
Regionalna turneja predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen, od Skoplja, preko Prištine, Tirane i Podgorice te na koncu Sarajeva i Beograda, koja je s jedne strane praćena birokratskim rječnikom diplomacije, ali istovremeno i konkretnim informacijama, postavlja pitanje misli li Europska unija konačno ozbiljno u vezi onoga što imenuje zapadnim Balkanom ili ne? Odgovor na to pitanje je teško dati.
EU nije jedinstveno tijelo, k tome je podložna promjenama politika ovisno o ishodu nacionalnih izbora, ali sada izgleda da se stvorila politička volja da crna rupa na Balkanu koja je zbog potpuno naivne procjene i raznih razloga, koji su bili sve samo ne principijelni, ostavljena izvan EU, ipak dobije realnu šansu da uđe unutra. I to se skroz očito događa zbog straha od utjecaja Rusije i potencijalne nestabilnosti u regiji.
Ali, ipak je fascinantno kako svih proteklih godina u kojima je taj utjecaj bio očit i proizvodio jednake tenzije i politička te geopolitička previranja u Srbiji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, uz jasnu prisutnost i u Hrvatskoj i Sloveniji nije bio osviješten kao problem. Da je bilo političke mudrosti unutar Europske unije, sve su ove zemlje davno trebale biti primljene, i to ne samo zbog ovih razloga, nego i zbog saniranja ratnih trauma i međunacionalnih odnosa.
Von der Leyen je donijela pregršt financijskih darova
Kako se to nije dogodilo, stanje je u društvenom i političkom smislu vraćeno na razdoblje prije prvih velikih promjena početkom dvijetisućitih i veliko je pitanje je li to sada moguće tek tako sanirati, čak i uz opipljivu europsku perspektivu. U najmanju ruku jer su se stvari promijenile i mnogi više ne vjeruju, niti u ulazak u EU, niti u benefite koje bi to donijelo. To, naravno, ne znači kako to i dalje nije jedina ozbiljna opcija za navedene zemlje, ali govori o tome da je entuzijazam za Europu prilično splasnuo.
Von der Leyen je dakle došla na kraju u Sarajevo pa u Beograd, što nas ovdje najviše zanima, i donijela pregršt financijskih darova, ponajprije oko neuralgične teme vezane uz rat u Ukrajini, a to je opskrba energijom. Obećavši tako 71 milijun eura pomoći BiH za ublažavanje krize te 160 milijuna eura Srbiji za pridruživanje EU po pitanju nabave plina. Time je momentalno iščeznulo ono o čemu se priča već dugo, o tome da je Srbija ucijenjena od strane EU, da mora izabrati stranu i sl.
Posljednja šansa za ostvarenje ulaska u EU u razumnom roku
Europskoj uniji je sasvim očito stalo da otrgne sve zemlje, a posebno Srbiju utjecaju Rusije, pri čemu je opet sasvim jasno da će to sa Srbijom najteže ići. U Bosni i Hercegovini je također otvorila i tunel Ivan, odnosno novih sedam kilometara autoceste između Sarajeva i Mostara na koridoru VC čiju izgradnju EU u potpunosti financira, obećavši svu pomoć u reformama i pregovorima, dok je u Srbiji naglasila potrebu da zamjena tablica na Kosovu koja slijedi od prvog studenog prođe bez incidenata.
Drugim riječima, jasno je da se EU sada konačno okrenula ovoj regiji i odlučila ubrzati, odnosno uopće ponovo pokrenuti proces pristupa ovih zemalja Europskoj uniji te sanirati neuralgične točke, jednako kao što je očito da to ovdašnji politički lideri nominalno prihvaćaju i još uvijek drže Europsku uniju, barem u javnom diskursu, kao krajnji cilj vlastitih nastojanja. Ali je također upitno koliko to iskreno žele, a još više je upitno hoće li u tom smjeru raditi.
Svakako, ovo je posljednja šansa da se ulazak u EU ostvari u nekom razumnom roku i ako se ona ne iskoristi, Hrvatska će biti trajno ključna zemlja Schengena, a političke i međunacionalne tenzije će unutar ostalih zemalja regije biti sve veće.