Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Koja je točno svrha neprestanih vojnih vježbi hrvatske vojske s Amerikancima i srpske s Rusima

Ni Hrvatska nije pošteđena najnovije epidemije vojnih manevara u Europi

Telegram analiza

vvvv
Pošalji Podijeli Tweetaj

U srijedu 2. studenoga u Srbiji započinju manevri “Slavensko bratstvo 2016.”, tijekom kojih će ruski, bjeloruski i srpski pripadnici elitnih padobranskih jedinica uvježbavati obranu od terorističkih napada. Na poligonu u Nikincima, samo tridesetak kilometara od srpsko-hrvatske granice, na aerodromima na Batajnici i u Nišu te na poligonu Pasuljske livade,150 pripadnika ruskih destantnih jedinica te 50 ruskih pilota, zajedno sa srpskim i bjeloruskim pilotima i vojnicima, uvježbavat će na zrakoplovima IL-76MD, oklopnim vozilima BMD-2 i bespilotnim letjelicama Tahion kontrolu i zaštitu zračnog prostora.

Zbog te vojne vježbe predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na nedavno održanom NATO summitu u Varšavi izrazila je zabrinutost hrvatske strane. Sredinom listopada – u isto vrijeme kada je na poligonu “Eugen Kvaternik” u Slunju 450 pripadnika mehanizirane bojne “Puma” iz sastava Gardijske oklopne mehanizirane brigade te specijalci iz američke 2. konjičke pukovnije s oklopnim vozilima “Stryker” započelo vježbu pod kodnim imenoma “Puma” – u Srbiji se održavala vojna vježba “Bars 2016”, (Bratstvo srpskih i ruskih pilota).

Obučavanje za agresivnu upotrebu helikoptera

Pripadnici Specijalne brigade Kopnene vojske Srbije te piloti ruskog i srpskog zrakoplovstva uvježbavali su intervencije u izvanrednim okolnostima na srpskim avionima “MIG 29” i “MIG 21” te helikopterima MI 17 koji su kupljeni u Rusiji. Manevri “Bars 2016” najavljeni su tek u ljeto ove godine, dakle, više mjeseci nakon što je u Zagrebu objavljeno da će se održati vježba “Puma”. Ovih dana srpski mediji javljaju da NATO i Hrvatska vojska, navodno, u najvećoj tajnosti pripremaju vojnu vježbu u neposrednoj blizini granice s Republikom Srpskom.

Premda hrvatska strana nije reagirala na takve tvrdnje, srpski mediji optužuju da će se vježba održati pod provokativnim nazivom “Prijedor 2016”, po općini koja se nalazi na teritoriju BiH, odnosno Republike Srpske. Također pišu kako će Amerikanci podučavati hrvatske specijalce za brzu i agresivnu upotrebu helikoptera Kiowa Warriors, vrijednih 1,7 milijardi kuna, te 16 samovoznih višecjevnih lansera raketa M270MLRS, s kojih se mogu lansirati i balističke rakete dometa 300 kilometara. Ta navodna vježba odmah je proglašena izravnom prijetnjom srpskom narodu u Republici Srpskoj.

Učestalost vojnih vježbi u kojima sudjeluju ruske i američke vojne snage pokazuje da ni Hrvatska nije pošteđena najnovije epidemije vojnih manevara u Europi te opasnog zaoštravanja odnosa između SAD i Rusije do kojeg je došlo kada je NATO odlučio poslati svoje trupe u Litvu, Latviju, Estoniju i Poljsku, dakle u države koje graniče s Rusijom. Donesena je odluka da se u svakoj od tih država rasporedi po jedna bojna od po 1000 vojnika kako bi se na simboličkoj razini pokazala spremnost NATO-a da zaštiti svaku svoju članicu.

Kako će Plenković obuzdati HDZ BiH?

Htio ne htio, Zagreb se zbog toga našao u vrlo složenoj situaciji. Djelomice zbog nazočnosti ruske vojske u vojnim vježbama u Srbiji, ali i zbog otvorenih aspiracija Moskve da podrži odcjepljenje Republike Srpske od BiH te da tu tvorevinu pretvore u zonu svog političkog i vojnog utjecaja. Što, dakako, nikako ne odgovara Hrvatskoj, no istodobno, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, kao i dio čanova HDZ-a iz Hrvatske, ne kriju svoju potporu Miloradu Dodiku i njegovoj namjeri da uskoro održi referendum na kojemu bi se izglasao odlazak RS iz BiH.

Kako će se premijer Andrej Plenković izvući iz tog šizofrenog odnosa svoje stranke spram BiH tek valja vidjeti, no situaciju je još više zakomplicirala najava novog ministra obrane, generala Damira Krstičevića, da će Hrvatska poslati u Litvu satniju od 300 vojnika koji će biti tamo raspoređeni s njemačkim bataljunom. General Krstičević istodobno je objavio da će NATO pokrenuti operaciju “Sea Guardian”, odnosno “Zaštitnik mora”, kako bi se povećala sigurnost na Mediteranu te spriječilo krijumčarenje ljudi.

Dok je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zahvalio Vladi na upućivanju hrvatskih vojnika u baltičku državu koja graniči s Rusijom, Moskva je već upozorila Rim da bi slanje 140 vojnika u baltičke države podsjetilo na sudjelovanje fašističke Italije u II. Svjetskom ratu u nacističkom pohodu na Rusiju. Iz Moskve se već čuju najave da će Rusija na isti način osuditi i Hrvatsku ako njeni vojnici dođu na granicu Litve i Rusije.

Odluku može donijeti samo Sabor

Naime, poglavnik Ante Pavelić lojalnost NDH spram Adolfa Hitlera demonstirao je tijekom II. Svjetskog rata slanjem 369. legionarske pukovnije u Rusiju. Saborski zastupnik SDP-a Ranko Ostojić odmah je na Facebooku upozorio ministra Krstičevića: “Nećete vi poslati nikoga na Istočni front dok o tome ne odluči Sabor. Ne znamo što ste obećali, ali Ustav imate poštovati. Naši vojnici, naša djeca tamo mogu otići tek kad Sabor o tome odluči”.

Odluku o slanju vojnika u inozemne operacije doista može donijeti samo Sabor, no kako HDZ s Mostom i nacionalnim manjinama ima dovoljno glasova, SDP-ovo stajalište neće biti bitno pri donošenju odluke. Jens Stoltenbeg, generalni tajnik NATO pakta i bivši norveški premijer, izjavio je pak kako se slanjem multinacionalnih snaga šalje jasna poruka “da bi napad na bilo koju našu članicu bio bi napad na sve nas”.

Upozorio je također da je to reakcija NATO pakta na raspoređivanje raketa s nuklearnim bojevim glava u području Kalinjingrada, ruskoj enklavi na granici Poljske i Litve, ali i gomilanja vojnih brodova u Mediteranu. Njemačka će zapovijedati snagama NATO u Litvi, Kanada u Latviji, Britanija u Estoniji, dok će SAD imati glavnu riječ u Poljskoj. Michael Fallon, ministar obrane Velike Britanija najavio je da će njegova zemlja u proljeće sljedeće godine rasporediti u Estoniji 800 vojnika, tenkove Challenger 2, taktičke dronove te oklopna vozila Warrior za prijevoz pješaštva.

Detalji raspoređivanja vojnika Kanade i Njemačke

Fallon je kazao kako bataljun ima obrambene zadaće, ali je potpuno osposobljen za sve vrste ratovanja. Zajedno s bataljunima Francuske i Danske, istaknuo je Fallon, Velika Britanija će pomoći da se u Estoniji smanji strah od moguće ruske intervencije. Istodobno je kazao kako Britanija šalje poruku EU da, bez obzira na Brexit, neće zaboraviti svoje obveze u vezi kontinentalne sigurnosti. “To je naš kontinent i mi ćemo učiniti sve da ostane siguran i od toga nećemo odstupiti”, zaključio je Fallon.

Ovih dana očekuje se također da će Kanada i Njemačka objaviti detalje o raspoređivanju svojih vojnika u Istočnoj Europi, dok su SAD već preselile iz Njemačke u Poljsku, gdje će biti zapovjedništvo NATO pakta za taj dio Europe, bataljun oklopnih vozila “Stryker”. Uskoro će u Poljsku stići i američka 4 pješačka divizija s Abrams tenkovima. Američki general Curtis Scaparrotti, vrhovni zapovjednik NATO, imati će odlučujuću kontrolu nad novoosnovanim snagama.

Istodobno, SAD su najavile da će uskoro u američku bazu u Norveškoj stići još 330 marinaca, dok je 150 švedskih vojnika koji su bili na Baltičkom moru na rutinskoj vježbi na otoku Gotland, udaljenom samo 20 minuta od ruske obale, dobilo iznenadnu zapovijed da će tamo ostati do daljnjega. Razlog: ruski vojni zrakoplovi tijekom vježbi na Baltiku više su puta narušavali njezin zračni prostor, a kako je Moskva počela jačati svoju vojnu prisutnost u regiji, Švedska je odlučila napustiti neutralnu poziciju te se svrstati uz NATO, premda nije njegova članica. Time će Švedska, zaključeno je u Stockholmu, ojačati nacionalnu obrambenu sigurnost.

I neutralni Šveđani se svrstali uz NATO

Iz istih razloga se i Finska, koja ima gotovo 1000 kilometara dugu granicu s Rusijom, počela približavati zapadnim saveznicima. Nastavak vojne suradnje s NATO paktom jedna je od navažnijih zadaća Finske, izjavio je šef odbora za obrambenu politiku Janne Kuusela. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je pak kako će njegova zemlja biti aktivan partner s NATO paktom, premda je nesvrstana zemlja.

Finski predsjednik Sauli Niinistö i švedski premijer Stefan Löfven bili su na večeri šefova vlada država članica NATO-a, jednom od rijetkih događaja kojima prisustvuju i predstavnici država koje nisu članice te političko vojne organizacije. U svemu tomu, ocjenjuju u Bruxellesu, ima i jedna dobra stvar.

Opasnost koja se iz Rusije nadvila nad Europom pokazala je Švedskoj i Finskoj da im NATO pakt ipak nije tako daleka opcija kako im se donedavno činilo. Međutim, unutar NATO-a postoje ozbiljne razlike u procjenama od kuda zapravo dolazi najveća opasnost. Istočnoeuropske članice NATO-a uvjerene su da je glavni problem Rusija, a južnoeuropske članice pak upozoravaju da glavna opasnost prijeti od islamskog terorizma i milijuna izbjeglica.

Neki traže jačanje nuklearnih kapaciteta

Dok članice iz istočne Europe traže jačanje nuklearnih kapaciteta, Njemačka i Nizozemska tradicionalno se protive atomskom naoružanju. Dio članica NATO pakta zalaže se za dijalog s Rusijom, dok druge smatraju da to nema nikakvog smisla. Jedne sumnjiče Moskvu da želi prisvojiti dijelove teritorija susjednih baltičkih država, dok druge upozoravaju kako SAD žele, preko leđa Europe, gospodarski iscrpiti Rusiju kako bi se Washington mogao koncentrirati na Aziju, gdje Kina sve više ugrožava njegovu dominaciju.

Poljska, Latvija, Litva i Estonija inzistiraju na izgradnji novog raketnog sustava za obranu od mogućeg atomskog udara iz Rusije, a Španjolska, Portugal, Grčka i Turska traže da jedinice za brze intervencije – Very High Readiness Joint Task Force (VJTF) – budu pripravne braniti i u južnu Europu. Te su države uvjerene da je NATO previše fokusiran na Istočnu Europu te da podcjenjuje opasnost koja dolazi sa Srednjeg i Bliskog Istoka te Sjeverne Afrike. Pri tome predbacuju istočnim članicama NATO-a što su odbile pomoći državama južne Europe pri smještaju izbjeglica, njihovu ksenofobiju i nacionalni egoizam te smatraju da je potpuno neprihvatljivo da se NATO pakt doživljava isključivo kao zaštita od Rusije.

Dok Njemačka, Francuska i Velika Britanija nastoje ublažiti razlike između juga i istoka Europe, SAD traži da sve članice NATO-a ulože više novaca u vlastitu obranu. A pravi skandal izazvao je republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Donald Trump kada je kazao kako nije siguran treba li NATO, u slučaju invazije, stati u obranu baltičkih država. Sve te rasprave vode se u vrijeme inicijative Francuske i Njemačke o osnivanju europskog obrambenog saveza kojemu se žestoko protive SAD, Velika Britanija i istočnoeuropske države. To bi, svakako, odgovaralo Vladimiru Putinu jer bi neminovno dovelo do udaljavanja Europe i SAD-a, a osim toga, sigurni su u Moskvi, EU bi lakše shvatila da Rusija nikako, ni pod koju cijenu ne smije dopustiti, zbog vlastite sigurnosti, da se na njenim granicama postave lansirne rampe za rakete s nuklearnim bojevim glavama.

Pročitaj i ovo    
Podijeli 571 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani