Koliko nam znači Junckerova podrška da uđemo u Schengen? Nažalost, ne dovoljno
Vlada se nada da će EK Hrvatskoj dati pozitivnu ocjenu do studenog, nakon čega slijedi teži korak, jednoglasna odluka država članica
U završnim mjesecima mandata aktualne Europske komisije, Vlada Andreja Plenkovića intenzivno lobira kod europskih dužnosnika da Bruxelles što prije donese preporuku za ulazak Hrvatske u Schengen. Plenković je o tome početkom svibnja razgovarao s predsjednikom Komisije Jean-Claude Junckerom, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potom je na istu temu imao sastanak s povjerenikom za migracije Dimitrisom Avramopulosom, a ulazak Hrvatske u Schengen bio je jedna od ključnih tema i tijekom današnjeg Junckerovog posjeta Banskim dvorima.
No, ambicije hrvatske Vlade zadnjih su se mjeseci ipak smanjile. Početkom godine u Ministarstvu unutarnjih poslova vjerovali su da bi Komisija svoju finalnu preporuku mogla donijeti do izbora za Europski parlament. U odgovoru na upit Telegrama početkom veljače, iz MUP-a su istaknuli da smatraju da je “realno da se ukupna i konačna ocjena EK o ispunjavanju tehničkih uvjeta za članstvo u Schengenskom prostoru donese do izbora za EP”. Dakle, do 26. svibnja kada smo birali novi Europski parlament.
Ti su izbori prošli i sada je postavljen novi cilj: da Komisija do kraja mandata (31. listopada) pošalje završnu ocjenu Vijeću, odnosno državama članicama koje, u konačnici, o tome donose odluku. Njihova odluka mora biti jednoglasna.
Junckerova načelna podrška
“Naša je želja i ambicija da do kraja mandata ove Komisije dobijemo pozitivnu evaluaciju napretka koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za članstvo u šengenskom prostoru”, kazao je Plenković nakon današnjeg sastanka s Junckerom. Uvjeren je da “ćemo ispuniti i te posljednje elemente koji su na stolu kako bi Komisija mogla donijeti pozitivnu ocjenu” i uputiti prijedlog Vijeću.
Juncker je načelno podržao plan hrvatske Vlade, ali se, očekivano, ni na što nije obvezao. “Želim da tijekom mandata ove Europske komisije damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio šengenskog prostora”, kazao je šef Komisije koji broji zadnje mjesece na toj dužnosti.
MUP o Schengenu ne može komunicirati
U tjednu prije europskih izbora, Telegram je od MUP-a pokušao doznati u kojoj su fazi pripreme za hrvatsko pristupanje Schengenu. Zanimalo nas je u kojim je sve područjima (od ukupno osam) Komisija već potvrdila da Hrvatska ispunjava kriterije i kada očekuju da će Bruxelles donijeti završnu preporuku, nakon koje slijedi još politička odluka zemalja članica.
Iz MUP-a tada nismo dobili konkretan odgovor, nego tek poruku da će nam odgovoriti kad budu “u mogućnosti komunicirati na navedenu temu”. U međuvremenu – a prošla su dva tjedna – iz resora ministra Božinovića nisu nam komunicirali ništa dodatno. Za razliku od MUP-a, međutim, premijer i predsjednik Komisije, čini se, mogu komunicirati o Schengenu što su na današnjoj konferenciji za novinare i učinili.
Još traje evaluacija u dva područja
Iz izvora u Europskoj komisiji, Telegram je prije desetak dana doznao da još uvijek traje evaluacija ispunjavanja uvjeta u dva područja, u području pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima te u području upravljanja vanjskom granicom. Izvori iz Bruxellesa napomenuli su tada da ne postoji neki određeni rok u kojem će te evaluacije završiti.
Upravljanje vanjskom granicom pritom je, prema ocjenama upućenih, najzahtjevnije područje koje je tražilo velika novčana ulaganja. Primjerice, angažiranje dodatnih graničnih policajaca, dovršetak pojedinih graničnih prijelaza, kupnju i instaliranje opreme za nadzor granice. Šengenski evaluatori bili su, pak, izrazito revni. Prilikom jedne terenske posjete (još u proljeće 2017. godine) tražili su, recimo, da se na oznakama, koje u zračnim lukama pokazuju koja je traka otvorena za koju kategoriju putnika, s europskim propisima uskladi – plava boja zastave EU-a.
Slučaj Bugarske i Rumunjske
Iako se ni na što ne obvezuje, jasno je da predsjednik Komisije na odlasku podržava pristupanje Hrvatske Schengenu. No, finalna ocjena Komisije samo je prvi korak ka tome da se prema Sloveniji i Mađarskoj ukinu granične kontrole. Nakon što Bruxelles utvrdi da Hrvatska ispunjava tehničke kriterije, slijedi kompliciranija, politička odluka država članica o primitku Hrvatske.
Za Bugarsku i Rumunjsku, zemlje koje su se Uniji priključile šest i pol godina prije Hrvatske, Komisija je odavno ocijenila da ispunjavaju tehničke uvjete za Schengen. No, politička odluka država članica još nije donesena, pa su Bugarska i Rumunjska još u čekaonici. Juncker je sve ove godine zdušno podupirao članstvo obje zemlje u šengenskom prostoru.