Gradonačelnik Seoula Park Won-soon, 64, ostavio je na radnom stolu u službenoj rezidenciji oproštajno pismo obitelji. Zatražio je da se njegovo tijelo kremira, a pepeo prospe oko grobova njegovih roditelja. “Ispričavam se svima i zahvaljujem svima koji su bili sa mnom u mom životu”, zapisao je Park Won-soon na papiru koji je javnosti predočio njegov suradnik. “Uvijek mi je žao moje obitelji kojoj sam nanio samo bol.” Potom je Park riječima “zbogom, svi”, zaključio svoje oproštajno pismo.
Nekoliko sati nakon što je izašao iz rezidencije Park je pronađen mrtav na brdu Bugak iznad glavnog grada Južne Koreje. Istražitelji su objavili da je Park, drugi najmoćniji političar u zemlji te potencijalni nasljednik predsjednika Moon Jae-ina, počinio samoubojstvo. Park je bio poznat kao predani borac protiv korupcije, za ljudska i ženska prava te zaštitu beskućnika i invalida. Na dan kad je Park počinio nestao jedna od njegovih tajnica optužila ga je za seksualno uznemiravanje. Policiji je prijavila da je Park s “njom uspostavio neželjeni fizički kontakt,” da ju je “dodirnuo nekoliko puta”, a da joj je obično kasno noću slao “seksualno sugestivne, dehumanizirajuće poruke”.
Samoubojstva nisu neuobičajena u Južnoj Koreji
Po broju samoubojstvo Južna Koreja je deseta zemlja na svijetu, a druga je, nakon Litve, u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD-u. Tijekom 2018. u Južnoj Koreji, koja ima više od 50 milijuna stanovnika, 13.670 ljudi oduzelo si je život, odnosno 37 osoba dnevno. Što je za 1.207 više u odnosu na godinu prije. Prema OECD-u, na 100.000 ljudi njih 24,6 počini samoubojstvo.
Nagli rast suicida posljednjih godina dijelom se pripisuje samoubojstvu mnogih mladih pjevačkih i glumačkih zvijezda, posebice Kim Jong-hyuna, 27, frontmena popularne pop grupe SHINee.
Posebno opasan Werther efekt
Baek Jong-woo, generalni tajnik Korejske asocijacije za prevenciju samoubojstava objasnio je kako “samoubojstva ljudi u show businessu imaju velik društveni utjecaj”, te je upozorio na posebno opasan, takozvani wertherov efekt, nazvan po glavnom junaku knjige “Patnje mladog Werthera” Wolfganga Goethea koji se ubio zbog neuzvraćene ljubavi. Baek podsjeća da je sličan efekt na korejsko društvo “imalo samoubojstvo glumice Choi Jin-sil 2008. kad se nakon nje u kratkom razdoblju ubilo više od 1.000 ljudi.”
Zbog toga su mediji odlučili svesti na minimum izvješća o samoubojstvima, no fenomen umjetnika koji umiru mladi nije nov u korejskoj industriji zabave. Posljednjih desetak godina čak je desetak slavnih i popularnih glumaca i pjevača počinilo suicid.
Slavne osobe, kažu korejski stručnjaci za mentalno zdravlje, stalno su izložene zlostavljanjima na društvenim mrežama. Drugi razlog je način na koji se treniraju mladi talenti. Buduće zvijezde žive u internatima, u zajedničkim spavaonicama i sve vrijeme provode učeći i vježbajući. Imaju kontakt samo s ograničenim brojem ljudi, nemaju bliske prijatelje s kojima bi podijelili svoje probleme. “Oni su usamljeni i ne mogu tražiti pomoć od nikoga.” rekao je Baek.
Goleme socijalne razlike i nejednakosti opterećuju društvo
Južna Koreja bila je krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu sa svega 100 dolara BDP-a po glavi stanovnika, na razini Etiopije, Jemena, Haitija… Danas je Južna Koreja izrasla u 12 ekonomsku i gospodarsku velesilu svijeta s 32.000 dolara BDP-a po stanovniku, a po paritetu kupovne moći, PPP, čak 45.000 dolara. Unatoč rijetko viđenog ekonomskog i gospodarskog rasta, novo stečeno bogatstvo nije ravnomjernije raspoređeno pa postoje goleme socijalne razlike i nejednakost koje su, tvrde južnokorejski analitičari, teško opterećenje za cijelo društvo.
Unatoč silnog bogatstva, čak više od 15 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, a pola starijih od 65 godina spadaju u kategoriju siromašnih. Uz neimaštinu razlog za veliki broj suicida je društvena klima koja od većine ljudi zahtjeva da daju maksimum, često više nego što objektivno mogu dati. Od uspjeha u školi i na fakultetima do napredovanja na radnim mjestima. Uz sve to valja preživjeti žestoku konkurenciju koja vlada u svim segmentima života. Jedan od važnih razloga brojnih suicida, utvrdila su istraživanja, izgaranje je na poslu, nezadovoljstvo napredovanjem, prekovremeni rad koji se ne plaća.
Samoubojstvo je jedan od vodećih uzroka smrti
Zbog toga je samoubojstvo postalo jedan od vodećih uzroka smrti, osobito među onima ispod 40 godina. Suicidi su uzrok smrti broj 1 za mlade ljude, navodi se u izvješću Statističke agencije Koreje. Najčešći su uzroci socioekonomski status, visok stres, neadekvatan san i alkohol. Stopa samoubojstava na 100.000 ljudi u dobi između 9 i 24 godine iznosila je 9,1 u 2018., što je znatno više nego 2017.
Prometne i druge nesreće na drugom su mjestu s po 4,6 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 ljudi. Južnokorejci u dobi između 13 i 24 godine najviše su zabrinuti hoće li pronaći zadovoljavajući posao, a nakon toga slijede strah da neće diplomirati te nezadovoljstvo fizičkim izgledom. Čak 28,2 posto srednjoškolaca patilo je tijekom 2019. od depresije. Inače starosna skupina od 6 do 21 godine čini 15,1 posto ukupnog stanovništva zemlje.
Visoke stope kod mladih i kod starijih
Najčešći povod za samoubojstva tinejdžera su pritisci na njih da se upišu na najbolje fakultete i škole. Kad u tomu ne uspiju mnogi od njih radije odaberu smrt nego sramotu što nisu ispunili očekivanja roditelja. Osim toga učitelji često postavljaju ocjene svih učenika na školske panoe, ponižavajući tako one koji su loše ocijenjeni. Studenti se često osjećaju depresivno jer nisu prošli na prijemnom ispitu, a tinejdžeri još razmišljaju o samoubojstvu kad ih maltretiraju školske kolege.
Visoka stopa samoubojstava kod stariji ljudi ne može se pripisati samo jednom faktoru jer strukturne promjene u južnokorejskom društvu igraju važnu ulogu. Ubrzano se raspadaju tradicionalne obitelji kad je nekoliko generacija živjelo u kući zajedno, pa je sve više starijih ljudi koji žive sami. Kako izgradnja mreža socijalne sigurnost ne može pratiti raspad obiteljskih zajednica, stopa samoubojstava među starijim građanima prelazi brojku od 50 na 100.000 stanovnika.
Koreanci često “izgore” na poslu
Siromaštvo je u starijoj populaciji najveći razlog zbog kojeg Koreanci dižu ruku na sebe. Uz to još idu depresije uzrokovane smrću partnera ili bolesti. Mnogi si odluče oduzeti život kako ne bi bili financijski teret za svoje obitelji, budući da je stara društvena struktura u kojoj su djeca pazila na roditelje u velikoj mjeri nestala u 21. stoljeću.
Kod radno aktivnog stanovništva pretjerani rad glavni je uzrok samoubojstava. Mnogi zaposlenici moraju radi prekovremeno do kasno u noć ili preko vikenda, a to im se nikada ne plaća. Uz neizvjesnost hoće li sačuvati posao, to znatno povećava njihov stres.
Nedavno istraživanje portala Job Korea, na kojem se pronalazi posao, otkrilo je da je zapanjujućih 90 posto ispitanika pretrpjelo sindrom pretjeranog izgaranja na poslu. Takav odnos prema radnim zadacima svakako je jedan od razloga čudesnog napretka Južne Koreje, no mnogi se pitaju nije li zbog toga ipak plaćena previsoka cijena u ljudskim životima.