Kraj ere niskih cijena nafte: Nakon dugogodišnjih sukoba, Rusija i Saudijska Arabija postigle dogovor
Na svjetskom tržištu ponuda više neće biti veća od potražnje
Nakon gotovo dvogodišnjih žestokih sukoba Rusija i Saudijska Arabija postigle su, javljaju ruski i saudijski mediji, dogovor o zamrzavnju proizvodnje nafte na razini siječnja ove godine.
Tako na svjetskom tržištu ponuda više neće biti veća od potražnje, što će dovesti do brzog rasta cijena nafte. Sporazumom Moskve i Rijada završava era iznimno niskih cijena nafte: u gotovo dvije godine cijene su spale sa 115 na ispod 30 dolara po barelu.
Čim se počelo spominjati da bi moglo doći do tog povijesnog sporazuma, u srijedu 13. travnja, nafta je na svjetskom tržištu odmah skočila na 44 dolara po barelu.
Oil prices jump following report that Russia and Saudi Arabia reach consensus on oil freeze https://t.co/x9TMmEGYfd pic.twitter.com/zc5tJHQq9E
— Bloomberg Markets (@markets) April 12, 2016
Žurni sastanak
Očekuje se da će u nedjelju 17. travnja na žurno sazvanom sastanku u Dohi članice naftnog kartela OPEC-a, u kojemu su Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Venezuela, prihvatiti taj sporazum Rusije i Saudijske Arabije te postići definitivan dogovor o ograničenju proizvodnje. Što će, predviđaju stručnjaci, već slijedećih dana podignuti cijenu nafte na 50 do 60 dolara po barelu.
Iako OPEC sudjeluju u svjetskoj proizvodnji sa samo oko 30 posto svjetske proizvodnje i premda su se pojavili novi veliki proizvođači nafte poput Rusije, Brazila, Kanade, Meksika, Norveške taj kartel i dalje presudno utječe na formiranje cijena nafte.
Rusija i Saudijska Arabija bile su na suprostavljenim stranama i u ratu u Siriji. Zbog toga se vjeruje da bi sporazuma Moskve i Rijada o nafti mogao ubrzati pregovore o završetku rata u Siriji
Smanjenje proizvodnje
Saudijska Arabija donedavno se žestoko opirala svakoj ideji o smanjenju proizvodnje nafte jer se bojala da bi se u tom slučaju morala povući s tržišta SAD-a, ali i nekih drugih, što bi iskoristili Iran i ostali proizvođači da se ubace na ta područja, posebice oni koji dobivaju naftu iz škriljevca.
Osim toga Rijad je inzistirao na niskoj cijeni nafte kako bi, nakon ukidanja naftnog embarga, obeshrabrio dolazak golemih količina iranske nafte na svjetsko tržište. Naime, Iran je zbog zabrane izvoza godinama gomilo goleme količine nafte u svojim skladištima, pa bi tim količinama opasno ugrozio dominaciju Saudijske Arabije.
Saudijski obrat
Rijad je na kraju ipak pristao na smanjenje proizvodnje premda je dugo tvrdio da to neće prihvatiti sve dok i Iran ne pristane na zamrzavanje proizvodnje. Iako se Teheran za sada nije očitao o tom dogovoru, Rijad je prihvatio ruski prijedlog o smanjenju proizvodnje jer se zbog niske cijene nafte našao u golemim ekonomskim problemima.
Zbog toga je bio prisiljen najaviti prodaju dijela najvrijenije svjetske naftne kompanije Armaco. Do ožujka ove godine Saudijci su na podmirivanje poračunskih troškova i održavanja fiksnog tečaja rijala potrošili oko 150 milijardi iz dolarskih rezervi.
Ruski pritisak
Rusija je pak pritiskala Saudijce zbog toga što je sama zapala u goleme financijske i ekonomske probleme: rublja je izgubila na vrijednosti više od 60 posto, a devizne i zlatne rezerve spale su na oko 300 milijardi dolara.
Pad cijena nafte za samo jedan dolar po toni smanjuje godišnji prihod ruskih naftnih kompanija i za dvije milijarde dolara. Kada se tomu pridodaju još i sankcije koje su SAD i EU uvele protiv Rusije, onda ne čudi što se Moskva našla u neizdrživim gospodarskim problemima.
Naftna industrija u svijetu izgubila je niskih cijena gotovo 600 milijardi dolara, ugašeno je više od 200.000 radnih mjesta, otkazane su investicije u 46 velikih projekta vrijedne oko 200 milijardi dolara
Inače, Rusija i Saudijska Arabija bile su na suprostavljenim stranama i u ratu u Siriji. Moskva podržava režima Bašara al Asada u čemu ju podupiru Teheran i Peking, dok iza Saudijaca stoji Washington. Zbog toga se vjeruje da bi sporazuma Moskve i Rijada o nafti mogao ubrzati pregovore o završetku rata u Siriji.
Gubitak od 600 milijardi dolara
Uz Rusiju, niska cijena nafte ugrozila je ekonomije Kanade, Meksika, Brazila, Nigerije, Alžira, Kazahstana, Bjelorusije, Venezuele, proizvodnju u Sjevernom moru i Meksičkom zaljevu te u Sjevernoj Dakoti, Oklahomi, Teksasu, Aljaski…
Naftna industrija u svijetu izgubila je niskih cijena gotovo 600 milijardi dolara, ugašeno je više od 200.000 radnih mjesta, otkazane su investicije u 46 velikih projekta vrijedne oko 200 milijardi dolara koje su trebali osigurati poizvodnju od oko 20 milijardi barela nove nafte.