Krasni hrvatski zakoni: Mladi koji nisu iz EU, a dođu kod nas na faks, više neće moći raditi studentske poslove

Ova kategorija studenata naprosto je izostavljena iz zakona, neki će morati prekinuti studiranje

Portrait of business team standing together. Multiracial business people.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Strani studenti koji studiraju u Hrvatskoj, a nisu građani Europske unije ili studenti na razmjeni, ne mogu više raditi preko student servisa. Večernji list razgovarao je s dvoje studenata iz Konga i Egipta koji se zbog Zakona o obavljanju studentskih poslova, donesenog u studenom prošle godine, više ne mogu samostalno financirati tijekom studiranja u našoj zemlji.

Naime, članak II Zakona o obavljanju studentskih poslova definira tko je student koji može obavljati studentske poslove, ali pritom navodi samo osobe koje su građani Hrvatske, EU ili studenti na razmjeni. Naprosto su iz definicije izostavljeni drugi strani državljani. Inače, za usporedbu, Francuska svojim studentima uredno dopušta obavljanje studentskih poslova i ako nisu građani EU, ako, naravno, imaju dozvolu za boravak u zemlji.

Godišnje za studij oko 40.000 kuna

Večernji piše da je ovaj problematičan članak Zakona obuhvatio oko 1500 takvih studenata u Hrvatskoj, zbog čega se nekima od njih u pitanje dovodi nastavak studija. Među njima su, dakle, i 25-godišnja Nuria Godvera Nsonde, studentica na 3. godini geologije na PMF-u koja je u Zagreb došla iz Konga. Kako kaže, ranije je redovito radila studentske poslove, jer ne može računati isključivo na roditeljsku pomoć. Sada je u bezizlaznoj situaciji.

“Da bih mogla položiti sve ispite, moram platiti faks. Preko ljeta radim u turizmu i roditelji mi još moraju pomoći da bih uspjela sve platiti i pokriti godinu fakulteta. Nisam jedina u obitelji i ne mogu tražiti od roditelja da meni sve pokriju. Godina studija stoji 8400 kuna. Da pokrijem faks, zdravstveno osiguranje od 6600 kn i život za jednu godinu, meni treba oko 40 tisuća kuna”, ispričala je za Večernji te napomenula da je ovdje došla jer se tijekom ljetovanja zaljubila u zemlju, iako je imala mogućnost studirati u Francuskoj te priča francuski.

Nemaju pravo ni na menzu, ni na dom

Njezin kolega iz Egipta, 29-godišnji Egipćanin Ibrahim El Noby, na diplomskom je studiju biologije na PMF-u te je također radio preko student servisa, a onda mu je ta mogućnost ukinuta. Ističe kako njegovi prijatelji u drugim europskim zemljama mogu najnormalnije raditi.

“Odakle meni sad novac da platim faks? Godišnje ga plaćam oko 9 tisuća, plus stan, režije jer mi nemamo pravo ni na dom ni na studentsku menzu. Bez posla ništa ne možemo”, kazao je 29-godišnjak navodeći kako će, ne iznađe li rješenje, nakon tri godine studija morati prekinuti svoje obrazovanje i vratiti se kući. Ovaj hrvatski zakon, koji uzgred rečeno obuhvaća i zemlje koje su nam u regiji, naziva diskriminirajućim.

U Ministarstvu obrazovanja ističu kako su svjesni problema koji se pojavio te da će pokušati pronaći rješenje, ali trenutno, kažu, ne mogu ništa. “Trenutačno ne postoji pravna podloga na temelju koje Ministarstvo može dodijeliti pravo na sklapanje ugovora o obavljanju studentskih poslova studentima koji ne podliježu za to Zakonom propisane preduvjete.”