Kreće velika privatizacija: na listi su 54 državne tvrtke, a među njima i sve velike zračne luke, HAC i HŽ

Najtečaj otvoren do 3. svibnja

Na popisu tvrtki za koje se traži procjena niz je poznatih firmi, javlja 24 sata, a natječaj je otvoren do 3. svibnja ove godine. Traže se ocjene stanja za “prodaju trgovačkih društava bez prethodno obavljenog restrukturiranja” i “prodaju trgovačkih društva uz prethodno obavljeno restrukturiranje”, dok je treća opcija zadržavanje u vlasništvu sa ili bez restrukturiranja.

Na listi su sljedeće tvrtke:

1. Hrvatske ceste d.o.o.
2. Hrvatske autoceste d.o.o.
3. Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.
4. HŽ Infrastruktura d.o.o.
5. Plovput d.o.o.
6. Odašiljači i veze d.o.o.
7. HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
8. Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.
9. Janaf d.d.
10. Hrvatska elektroprivreda d.d.
11. Plinacro d.o.o.
12. Hrvatske šume d.o.o.
13. Hrvatska lutrija d.o.o.
14. Pomorski centar za elektroniku d.o.o.
15. Agencija Alan d.o.o.
16. Brodarski institut d.o.o.
17. ACI d.d.
18. Croatia Airlines d.d.
19. Jadrolinija
20. Luka Rijeka d.d.
21. Zračna luka Osijek d.o.o.
22. Zračna luka Pula d.o.o.
23. Zračna luka Rijeka d.o.o.
24. Zračna luka Zadar d.o.o.
25. Zračna luka Split d.o.o.
26. Zračna luka Dubrovnik d.o.o.
27. Zračna luka Zagreb d.o.o.
28. HŽ Cargo d.o.o.
29. HP – Hrvatska pošta d.d.
30. Luka Vukovar d.o.o.
31. Croatia banka d.d.
32. Hrvatska poštanska banka d.d.
33. Petrokemija d.d.
34. APIS IT d.o.o.
35. Zrakoplovno-tehnički centar d.d.
36. Narodne novine d.d.
37. Đuro Đaković Holding d.d.
38. Brijuni Rivijera d.o.o.
39. Državne nekretnine d.o.o.
40. 3. MAJ STM d.o.o.
41. Agroduhan d.o.o.
42. Borovo d.d.
43. Hoteli Makarska
44. Jadran d.d.
45. Jadroplov d.d.
46. Knjigovođa d.o.o.
47. Lipovica d.o.o
48. Meiso d.d.
49. Nacionalna veletržnica d.d.
50. Orljava d.o.o.
51. Pleter usluge d.o.o.
52. RIZ – odašiljači d.d.
53. Veletržnica Opuzen d.o.o.
54. Vjesnik d.d.

Najavu nove privatizacije na svom je Facebook profilu prokometirao SDP-ov Peđa Grbin.

“Prije nekoliko dana Tomislav Karamarko je najavio otklon od ideologije i raspravu o drugim temama. I dok smo to svi, na neki način pozdravili, jedan je moj stranački kolega rekao da se toga strašno boji i to iz jednostavnog razloga: kada se hadeze odlučio odmaknuti od ideologije, dogodi se pretvorba i privatizacija… Članak koji dijelim (o DUUDI-jevom natječaju, op. a.), na žalost, potvrđuje tezu mojeg kolege.

Grbin: Upitna zakonitost ovakvog postupka Vlade

Naime, Karamarkova Vlada i formalno je u krenula u privatizaciju preostalih državnih tvrtki pa je DUUDI objavio natječaj u kojem se traže savjetnici za ‘početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluka o privatizaciji’. Po popisu, radi se, primjerice, o HAC-u, Plinacrou, ARZ-u, Plovputu, Janafu itd…..

Međutim, zakonitost takve odluke, odnosno takvog postupanja Vlade je dvojbena iz najmanje dva aspekta:

1. U Hrvatskoj je još uvijek na snazi Strategija upravljanja državnom imovinom (NN 76/13) koja u točki 8.2. popisuje društva od strateškog interesa pa se definira da za njima ‘postoji dugoročna društvena potreba’, a u pogledu privatizacije da se ‘Ne predviđa … privatizacija, osim kada se zakonom propiše’. Ta su društva, primjerice, HAC, Plinacro, ARZ, Plovput, Janaf itd…

Dakle, dok god je Strategija koju je donio Sabor na snazi, Vlada ne može autonomno odlučivati o privatizaciji tih trgovačkih društava, već mora ili mijenjati Strategiju, a posljedično i Zakon o upravljanju imovinom ili donijeti poseban zakon o privatizaciji navedenih trgovačkih društava. Sve drugo bilo bi protuzakonito postupanje Vlade.

2. Kada je SDP-ova Vlada pokušala monetizirati (ne privatizirati!) dug autocesta u javnom vlasništvu, ako se netko toga još prisjeća…, pokrenuto je prikupljanje potpisa za referendum. Kao što znamo, Ustavni je sud odlučio da referendum nije dopušten, ali je u odluci U-VIIR-1158-2015 propisao: ‘Dosljedno tome, Vlada bi bila dužna da u slučaju opisanom u točki 64. obrazloženja ove odluke, a u okviru članaka 4. i 5. Zakona o koncesijama, prije pokretanja samog postupka pripremi prijedlog posebnog zakona u kojem bi predložila Hrvatskom saboru da konkretnu koncesiju za javne usluge upravljanja izgrađenim autocestama i njegovog održavanja proglasi strateškim interesom Republike Hrvatske. U tom bi posebnom zakonu bilo potrebno utvrditi i temeljne ciljeve te ključne parametre planiranog pravnog posla’.

Privatizacija će biti osporiva pred sudom

Ako je takva odluka potrebna za koncesije, jasno je da je takva odluka, posebno imajući u vidu citirane odredbe Strategije, potrebna i za privatizaciju trgovačkih društava od strateškog državnog interesa.

Moja je obveza kao zastupnika u Hrvatskom saboru upozoravati Vladu na činjenja koja su suprotna hrvatskom pravnom poretku kao i na posljedice takvog postupanja jer će svaka privatizacija provedena suprotno citiranim propisima i odlukama biti osporiva pred domaćim sudovima. Što to znači za vjerodostojnost i financijsku stabilnost RH, mislim da ne treba govoriti…”