Kriminalna grupa upravitelja Hrkaća, sumnja se, iz Glumine banke izvukla 26,5 milijuna kuna. Imamo detalje
Sutkinja Malenica je, sumnjaju istražitelji, godinama prikrivala izvlačenje novca iz tvrtki u stečaju
Stečajni upravitelj Pero Hrkać za izvlačenje novca, među ostalim tvrtkama u stečaju, najviše je koristio Gluminu banku. Riječ je o nekoć moćnoj hrvatskoj banci koju je vodio u to vrijeme poznati bankar Marko Marčinko. Hrkać u nju kao stečajni upravitelj dolazi 2003. godine, a istražitelji vjeruju da je s izvlačenjem novca krenuo već dvije godine kasnije, u proljeće 2005. Glumina banka još je uvijek u stečaju, a istražitelji sumnjaju da su Hrkač i njegova ‘kriminalna grupa’ oštetili za 26,5 milijuna kuna
Hrkaću je povjerena briga o vjerovnicima banke kojima je trebao vraćati dugove, no on je banku, prema podacima iz jučer otvorene istrage, kojom su uz njega obuhvaćeni i sutkinja Trgovačkog suda Vesna Malenica, njegova tajnica Tatjana Kušec, te poduzetnici Miroslav Mitak, Josip Debić i Milan Lučić, koristio poput privatnog vlasništva.
Sve njegove poteze svojim je odlukama pokrivala sutkinja Malenica, koja je, kako su utvrdili istražitelji prisluškujući mjesecima njihove telefonske razgovore, s Hrkaćem bila u bliskom odnosu. Kako bi prikrila malverzacije što ih je radio Hrkać išla je toliko daleko da je smjenjivala sve stečajne upravitelje koji nisu pristajali zataškati njegove poteze.
Tajno snimljeni razgovor sutkinje Malenice
“Mene ne zanima, ili ćete vi to riješiti ili ćete dati ostavku ili ću ja to rješavati. Tražit ću pomalo sama dokumentaciju i pisati rješenje”, poručila je u telefonskom razgovoru u siječnju ove godine tadašnjoj stečajnoj upraviteljici tvrtke Muring preko koje je prosljeđivan izvučeni novac.
Ta stečajna upraviteljica naslijedila je stečajnog upravitelja koji je prvi primjetio sumnjive transakcije na računu ovog stečajnog dužnika. No, Malenica ga je smijenila. Danas, deset mjeseci kasnije, odvedena je zajedno s Hrkaćem u istražni zatvor u Remetincu.
Izvučenim novcem renovirali su si kuće
Rekonstruirajući Hrkaćeve sumnjive poteze, istražitelji su otkrili da je još 2010. protivno Stečajnom zakonu naložio da se s računa Glumina banke isplati 2,4 milijuna kuna na račun Amfore Maris u stečaju, da bi nakon toga novac bio proslijeđen tvrtki Muring, čijim je stečajem također upravljao Hrkać.
Trag ovog novca dalje vodi prema firmama Herus i Moto sprint koje je u dogovoru s Hrkačem vodio Mitak. Telegram je već pisao kako je ova trojka dio izvučenog novca koji je završio na računu Moto sprinta koristila za vlastite građevinske projekte od kojih je jedan od značajnijih bila gradnja stambene zgrade na zagrebačkom Jelenovcu. Osim početih 2,4 milijuna kuna, za taj projekt iz Glumine banke do rujna 2012. godine izvučeno je još šest milijuna kuna.
Prihodi od najma zgrade u Moskvi završio kod Hrkaćeve kriminalne grupe
Dodatnih 2,8 milijuna kuna Pero Hrkać u tom istom periodu, od 2010. do 2012. godine, isplaćuje iz Glumine banke na račun Muringa, te prosljeđuje preko Mitaka Herusu, da bi sebi i sutkinji Malenici platio građevinske radove na obiteljskim kućama. Istražitelji su izračunali da je stečajna masa Glumine banke ovim potezima stečajnog upravitelja smanjena za najmanje 11,8 milijuna kuna.
Značajna sredstva na račun Glumine banke u stečaju slijevala su se od najma zgrade što ju ta banka u svom vlasništvu ima u Moskvi. U pitanju je nekretnina koju banka godinama iznajmljuje, te na taj način generira prihode. Međutim, umjesto na računima vjerovnika banke, novac je završavao kod Hrkaća i njegovih suradnika koje je, kako se sumnja, okupio u pravu kriminalnu grupu.
Izvlačenje novca kroz kupnju Lučićevog kampa
Drugi veliki iznos koji je izvučen iz Glumina banke Hrkaćevim potpisom bila je kupovina kampa u Makarskoj od tvrtke Marea Makarska. Riječ je o jednoj od firmi u vlasništvu Milana Lučića s kojim je Hrkać u ime Glumine banke sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine. Glumina banka platila je Marea Makarskoj za taj kamp 30,9 milijuna kuna.
Hrkać je vjerovnicima u svom izvješću od 30. rujna 2010. prezentirao kako je tom transakcijom zatvorio potraživanje banke prema Marea Makarskoj od 15 milijuna kuna koje je bilo osigurano založnim pravom na tom kampu, te prema Lučićevom poslovnom partneru Petru Milasu u iznosu od 12,9 milijuna kuna.
Međutim, ta kupoprodaja nije riješila ništa, tvrde istražitelji, već je u konačnici Glumina banka oštećena za 12,7 milijuna kuna, a Lučić je nastavio upravljati kampom Camp Riviera Makarska i ostvarivati prihode. Transakcija je bila običan paravan za izvlačenje još novca.
Poznati zlatar nikad nije vratio nelegalnu pozajmnicu
Istražitelji su pronašli i sumnjivu transakciju Glumine banke koju je Hrkać potpisao još 2005. godine. Naime, tada je drugom stečajnom dužniku kojem je bio upravitelj, poznatoj zlatarskoj radnji Zlatarnice Rodić s računa banke isplatio dva milijuna kuna.
Radilo se o zajmu kojeg je vlasniku zlatarne Tomi Rodiću dao bez znanja odbora vjerovnika i bez ikakve garancije plaćanja, a ovaj taj iznos banci nikada nije vratio.