Liječnica Hrvatske agencije za lijekove: 'U Hrvatskoj nije dokazan nijedan slučaj povezan s cijepljenjem'
Objasnila je i koje su nuspojave očekivane nakon AstraZenece
U Hrvatskoj nije prijavljen ni jedan tromboembolijski slučaj kao nuspojava na cijepljenje AstraZenecom. Izjavila je to danas HALMED-ova (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) liječnica Jelena Krajačić-Bucić gostujući na N1 Televiziji ističući kako se takve prijave odnose na druge zemlje.
“S obzirom na to da je serija o kojoj se radi veličine milijun doza, za očekivati je da će se pojavljivati nuspojave prema onima koje su opisane u informacijama o lijeku. Stoga se ove nuspojave, s obzirom na to da nisu uključene u informacije o lijeku, trenutno posebno razmatraju i ocjenjuju pri Europskoj agenciji za lijekove. Za sada, preliminarni rezultati ne dovode u uzročno-posljedičnu vezu s primjenom cjepiva”, pojasnila je Krajačić-Bucić.
S obzirom na to, dodala je, cijepljenje s AstraZenecom u Europskoj uniji se može nastaviti. “Preporuka EMA-e je da se cjepivo i dalje može primjenjivati bez opasnosti od rizika od razvoja takvih nuspojava”, dodala je.
Više od 350 prijavljenih nuspojava
Krajačić-Bucić je otkrila i da je dosad zaprimljeno nešto više od 350 nuspojava koje su u 90 posto slučajeva blage naravi. Potom je navela koje su to nuspojave. “Odnose se na glavobolju, zimicu, umor, bol na mjestu primjene, bol u mišićima, zglobovima, povišenu temperaturu, a 10 posto slučajeva su nešto malo veće nuspojave. Međutim, trenutno su one u ocjenjivanju. Ono što se može potvrditi je da su te nuspojave u skladu s opisanim nuspojavama u informacijama o lijeku, a slične su i nuspojavama koje se odnose na ostala cjepiva koja su trenutno u primjeni”, navela je Krajačić-Bucić.
Kaže kako procjenu o riziku cijepljenja treba donijeti liječnik koji primjenjuje cjepivo temeljem anamneze bolesti pacijenta. “S obzirom na to da se pojava trombolije nezavisno od cijepljenja pojavljuje u populaciji u velikom broju slučajeva, liječnik opće medicine mora procijeniti rizik. No, u ovom trenutku nije dokazana uzročno-posljedična povezanost tako da je i dalje preporuka da se cijepi tim cjepivom bez sigurnosnih problema”, istaknula je.
Što spada u teže nuspojave?
Navela je i što spada u onih deset posto težih nuspojava. “To podrazumijeva prvenstveno alergijske reakcije koje se odnose na svrbež i osip. Te reakcije se relativno brzo i bez terapije povlače. Što se tiče malo težih alergijskih reakcija, tu se može ubrojiti i anafilaktička reakcija. Međutim, do sada je samo jedna anafilaktička reakcija na cjepivo AstraZenece, kod koje je u razmatranju ta povezanost. I kod Pfizera se dokazala jedna anafilaktička reakcija”, kazala je Krajačić-Bucić.
Govoreći o fatalnim ishodima rekla je kako u Hrvatskoj nije dokazan nijedan slučaj koji bi bio uzročno-posljedično povezan s cjepivom. “Od svih prijavljenih smrtnih slučajeva, šest slučajeva nije sigurno povezano, dva su slučaja za koja se nije dokazala vjerojatna povezanost, a u još šest slučajeva se prikupljaju dodatni podaci na osnovi kojih bi se to moglo neosporno utvrditi”, zaključila je.