Londonski gradonačelnik u kolumni objasnio zašto bi svijet morao spasiti antičku Palmiru od Islamske države

ISIS se približio ruševinama jednog od najstarijih gradova na svijetu

Palmyra
FOTO: AFP/AFP PHOTO

Boris Johnson, gradonačelnik Londona, u svojoj je kolumni za Telegraph dao razloge zašto on smatra da je potrebno intervenirati kako bi se spasila Palmira od uništenja.

Žestoki sukobi suprotstavili su snage sirijskog režima i džihadiste ISIS-a nakon što je ta skupina preuzela kontrolu nad nekoliko sektora u Palmiri, gdje se nalaze ruševine antičkog grada.

Zašto Palmyra? Zašto sad?

Johnson kaže da je razgovarao s prijateljem kojem je pokušavao dočarati doživljaj posjeta Palmiri i svu njenu ljepotu. Pokušao je dati razgloe za intervenciju kako bi se spriječilo uništenje Palmire. Taj prijatelj je postavio logično i očito pitanje: “Zašto Palmira? Zašto sad?”.

Boris je sam priznao da je jako teško opravdati spašavanje neživih predmeta. Spašavanje ljudskih života treba biti najvažnije, a ni ISIS-ovci nisu prvi koji su uništili neke umjetnine. Nitko nije nevin od takvih zločina, ali on smatra da bi uništenje Palmire bilo katastrofalno na jedan poseban način. On vjeruje da Palmyra predstavlja nešto posebno, nešto osim njenih prekrasnih i odlično očuvanih spomenika. Johnson smatra da Palmira predstavlja samu srž zapadne civilizacije i sve za što ona stoji.

Kako piše Johnson, što više čitaš o ljudima koji su tamo živjeli, to se čine modernijima. Stoljećima je taj grad bio veliko grčko-rimsko-semitsko raskrižje, mjesto na kojem su se miješale mnoge kulture i mnogi narodi. Svi koji su došli kako bi trgovali u Palmyri su besramno posuđivali običaje drugih kultura.

Boris Johnson
Boris Johnson AFP/AFP

Palmyra je raskrižje civilizacija

Tamo su izgrađene rimske kupelji i grčka kazališta, a umrli su mumificirani na egipatski način. Imali su razne vrste vlasti, od kraljeva do arhona i senatora, ponekad istovremeno. Dok su Rimljani držali vlast su poticali lokalnu raznolikost, posebice religioznu.

Naravno, tisućama godina postojanja Palmire, bilo je mnogo promjena. Jedna vrsta hrama je istisnula drugu vrstu hrama, ti poganski hramovi su postali crkve, koje su kasnije postale džamije. Ali nikada u svojoj dugoj povijesti Palmira nije bila izložena tako brutalnoj opasnosti. Svaka osvajačka vojska kroz povijest je pronašla nešto vrijedno divljenja u Palmyiri, svaka kultura je bila spremna očuvati onu prijašnju.

Ali ne danas, ne ovi ljudi. Manijaci ISIS-a su tako narcisoidni da ne mogu prihvatiti postojanje velike kulture koja je postojala prije islama. Oni su tako jadni, tako ustrašeni, tako uskogrudni da moraju sve uništiti, zato što očito ne mogu podnijeti ljepotu, ne mogu prihvatiti prikazivanje ljudskog lika, a neki od njih su naizgled posebna vrsta homoseksualaca koji su toliko puni samoprijezira da moraju gejeve baciti s litice.

Oni su sušta suprotnost svim modernim zapadnim vrijednostima, i što je možda još bitnije, oni su potpune izdajice velikih srednjovjekovnih muslimanskih učenjaka poput Ibn Sine (Avicene) ili Ibn Rušda (Averroesa). Ponašenje ISIS-ovaca je potpuna abominacija svima nama, i muslimanima i nemuslimanima. i ne možemo dozvoliti da nastave s oskvrnjavanjem svega što je dobro i lijepo.

Antički grad Palmyra
Antički grad Palmyra AFP/AFP

Jednom će opet biti mir u Siriji

Jednog dana, mir će se vratiti u Siriju. Postoji li uopće nada za sirijsku ekonomiju, za sirijski turizam, ako dopustimo da unište Palmiru. čak i da imamo vremena i novca, ne možemo obnoviti ruševine. A toliko smo već izgubili. Izgubili smo Nimrud i Hatru, velik dio Alepa je uništen. Ako sad ne kažemo da je dosta, kad ćemo? Hoćemo li umejidsku džamiju u Damasku prepustiti uništenju zato što ima bizantinske mozaike?

Nastavi li se ovo nasilje, nije teško zamisliti situaciju u kojoj ovakvi ekstremisti preuzimaju vlast u samom Egiptu. Njihova ideologija bi ih natjerala da unište piremide u Gizi i hramove u Karnaku i Luxoru.

Johnson piše da je svjestan da će se mnogi pitati zašto traži zaštitu običnih ruševina, ali za njega Palmira predstavlja grčke i rimske ideje otvorenosti i tolerancije, a za njih se vrijedi boriti.

Kako on kaže, nije kasno za uspostavu zaštitne zone ili barem zračne napade. Johnson završava izjavom da ovo što se događa nije sudar civilizacija, ovo je borba civilizacije i nihilizma, a to je borba u kojoj moramo pobijediti.