Lovrinović je danas dramatično objavio ‘strašnu’ i ‘skrivanu’ vijest o milijardama minusa HNB-a; opet se jadan zabunio
Gospodin Ivan Lovrinović opet je u naletu
Saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović ima, čini se, stanoviti problem s vlastitim dramatičnim javnim istupima. Početkom ove godine je “na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade” upozorio kako Europska komisija zahtijeva – i to pisanim putem – rješavanje granice na moru između BiH i Hrvatske prije realizacije gradnje Pelješkog mosta.
Europska komisija je, međutim, pisanim putem, na to odgovorila kako nema nikakvih otvorenih pitanja u vezi realizacije projekta gradnje Pelješkog mosta.
U Saboru iznio ‘strašnu vijest’
Danas je, pak, Lovrinović pred novinarima u Saboru iznio, kako je rekao, “strašnu vijest” o tome da je revizija utvrdila kako je Hrvatska narodna banka u prošloj godini ostvarila najveći gubitak u svojoj povijesti – preko 2,5 milijardi kuna. “I nakon toga je Hrvatska ostala uskraćena za nevjerojatnu informaciju. Zašto se preko 100 dana skrivala ova vijest”, posumnjao je Lovrinović u zataškavanje s namjerom da se priča o golemom minusu ne objavi dok HNB ne izabere novo vodstvo (što bi se trebalo dogoditi narednog tjedna i čini se da je glavni favorit na novog guvernera dosadašnji guverner Boris Vujčić).
“Dosta je bilo šutnje i prikrivanja istine. Tražim da se provjeri informacija i tko je za nju odgovoran”, grmio je jutros Lovrinović. Mala nezgoda s pričom o skrivanju informacije o minusu HNB-a koji je otkrila revizija krije se na pedesetoj stranici dokumenta koji se zove “Godišnje izvješće 2017.”, koje je objavljeno prekjučer na web stranicama Hrvatske narodne banke.
Objašnjenje? Tečajne razlike
Tamo stoji precizna brojka o zabilježenom negativnim rezultatu o prošloj godini (-2.55 milijardi i 4 milijuna kuna), kao i objašnjenje za ovaj prvi minus od 2003. godine. Radi se o “negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama” u ukupnom iznosu od 2,64 milijarde kuna, a koje su posljedica jačanja eura u odnosu na dolar i kune u odnosu na euro. Tečajni gubitak, vele u izvješću, bio bi ostvaren i da su međunarodne pričuve HNB-a bile uložene i u bilo koju drugu svjetsku rezervnu valutu (zbog jačanja kune u odnosu na sve njih).
Pritom se pozivaju i na slične rezultate u prošloj godini gotovo svih središnjih banaka u EU. Dok je, primjerice, HNB izraženo u eurima zabilježila gubitak na negativnim tečajnim razlikama od 0,4 milijarde eura, (-2,3 posto svojih ukupnih međunarodnih pričuva), Europska središnja banka je godinu završila s minusom od 6,3 milijarde eura (-10,1 posto pričuva), Njemačka s -6,5 milijardi (-3,9 posto), a Austrija s -1 milijardom, ili -5,6 posto vlastitih međunarodnih pričuva.
Zabilježeni minus u 2017. godini, navodi se u, valja opet podcrtati, javno dostupnom godišnjem izvješću, bit će pokriven iz pričuva HNB-a, “koje su 31. prosinca 2016. godine iznosile 13,8 milijardi kuna i većinom su formirane od pozitivnih tečajnih razlika u prethodnim godinama”.