Macron je, dakle, potpuno promijenio izgled francuske politike. No, koji su mu konkretni planovi?
Francuski predsjednik drastično mijenja zakone o radu i mirovinski sustav
Premda je politička opcija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, savez La République En Marche, Republika u pokretu, (LREM), i Demokratskog pokreta (MoDem), osigurala uvjerljivu većinu u Narodnoj skupštini Francuske, čak 350 od 577 mjesta, što je ugodna većina za formiranje nove vlade, svi se slažu da novu vlast čekaju teška iskušenja. Predsjednik Macron je osobito na gospodarskom planu suočen s cijelim nizom velikih izazova: nezaposlenost se u posljednje četiri godine zaglavila na oko 10 posto, s tim da među mladima prelazi 25 posto, a gospodarstvo se još nije uspjelo oporaviti od financijske krize kao, primjerice, ekonomija Njemačke.
Postoji suglasnost da je pod vladavinom socijalista bivšeg predsjednika Francoise Hollanda Francuska ostala bez ekonomskog zamaha te da se o temeljnim problemima oporezivanja i socijalne zaštite nije uopće moglo raspravljati. Također, predsjednik Macron suočit će se s novim, ozbiljnim društvenim sukobom između snaga koje podupiru globalizaciju i onih koji se zalažu za gospodarski nacionalizam.
Macronovi gospodarski stratezi zaključili su kako su za ekonomske probleme krivi “rigidni zakon o radu”, “prekomjerna javna potrošnja” i “preveliki korporativni porezi”. Stoga je predsjednik Macron odlučio krenuti u remont gospodarstva promjenama zakona o radu: već tijekom srpnja predložit će izmjene zakona koji broji oko 3.400 stranica. Najavio je da će ga uskladiti s europskim zakonodavstvom, a to predmnijeva manju zaštitu radnika. Macronovi suradnici objašnjavaju da im je cilj potaknuti gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta, ali i spriječiti poplavu štrajkova i prosvjeda.
Želi poslodavcima dati veću slobodu
Macron želi promjenama zakona o radu dati poslodavcima veću slobodu u pregovorima sa zaposlenicima. Iako će zadržati neke od temeljnih odrednica francuskog kodeksa rada, kao što je, primjerice, 35-satni radni tjedan, za koji poslodavci drže da je glavni krivac što je preskupo i zapošljavanje i otpuštanje, Macron će prepustiti tvrtkama da se dogovore s radnicima o stvarno potrebnom radnom vremenu. Ako će ono biti duže od 35 sati tjedno, neće se više plaćati kao prekovremeni rad. Također, Macron namjerava omogućiti poslodavcima izravno pregovaranje sa zaposlenicima o visini plaća.
Ideja je, tvrde, da se više ne štite radna mjesta već da se pomaže ljudima naučiti razne vještine kako bi se mogli zapošljavati u drugim sektorima. “Radnici i dalje trebaju zaštitu, ali u globaliziranom svijetu gospodarstvo se mora prilagođavati. Ako se sindikati suprotstave svemu, nikada nećemo krenuti dalje”, istakao je Laurent Berger, šef jednog od najutjecajnijih sindikata u zemlji.
Francuska je poznata po dubokim podjelama i žestokim sukobima sindikata i vlada, no zbog najave da će se mijenjati “kruti radni kodeks koji ubija radna mjesta”, očekuju se još puno oštriji društveni sukobi koje će predvoditi oporba i sindikati. Premda sindikati imaju najmanji broj članova u povijesti, okupljaju svega 8 posto radne snage, oni će se suprotstaviti promjenama, ponajprije onima koji se odnose na dužinu radnog tjedna ili mjera koje bi potkopale njihovu snagu.
Fleksibilna sigurnost radnika
“Borit ćemo se protiv novog zakona o radu koji uništava prava zaposlenika”, upozorila je Marine Le Pen, šefica radikalno desne stranke Nacionalna fronta, dok je vođa ljevice Jean-Luca Melanchon upozorio da će “promjenama radnog kodeksa biti uništen cjelokupni društveni poredak”. Predsjednik Macron je, objašnjavaju njegovi suradnici, spreman dati poslodavcima veću slobodu i fleksibilnostu te primijeniti skandinavski gospodarski model pozntat pod nazivom “fleksibilna sigurnost”.
U Danskoj to, primjerice, znači da se potiče konsenzus između sindikata i poslodavaca, a cilj je smanjiti nezaposlenost tako da se nezaposleni radnici osposobljavaju za neke druge poslove. Oporba i sindikati ne žele ni čuti za prijedlog da se poslodavci izravno dogovaraju sa zaposlenicima o svim bitnim pitanjima odnosa tvrtke i radnika, a protive se i mjerama za ograničavanje naknada u slučajevima nepravdanog ili neopravdanog otkaza.
Iako je Emmanuel Macron osvojio 53 posto mjesta u parlamentu, dakle ima natpolovičnu većinu, očekuju ga teške bitke s oporbom: ponajprije s radikalnom ljevicom Jean-Luca Melanchona (Fl/PCF) koja će, zajedno s Komunističkom strankom imati 27 zastupnika te s ekstremnom desnicom Nacionalni front koju predvodi Marine le Pen koja je osvojila šest mjesta. Oboje su već novom predsjedniku najavili bespoštedan izvaninstitucionalni rat.
Potpuna propast socijalista
Savez okupljen oko Republikanske stranke Francuske osvojio je 136 mjesta u skupštini, čak 93 zastupnika manje nego u prošlom sazivu. Donedavno vladajuća Socijalistička partija sa svojim saveznicima doživjela je pravi slom: umjesto dosadašnjih 286 zastupnika, sada ih ima samo 45. Zbog toga je generalni sekretar francuskih socijalista Jean-Shristophe Cambadelis već podnio ostavku.
S obzirom da su populistički čelnici Marine le Pen i Jean-Luca Melanchon osvojili značajan broj glasova u velikim izbornim jedinicama, lako će razbuktati strah i poticati ljutnju milijuna ljudi. Za razliku od Macrona oni su protiv EU i globalizacije, uglavnom su sumnjičavi prema kapitalizmu, a u slučaju Le Pen, vode križarski rat protiv imigranata.
Otpor gospodarskim reformama povezat će radikalnu desničarku Marine Le Pen i bivšeg trockistu Jean-Luc Mélenchona s čvrstim uporištem u Komunističkoj stranci. Oni su već počeli dovoditi u pitanje legitimitet Macronove pobjede zbog povijesno niskog odaziva birača. Naime, čak 57 posto francuskih birača bojkotiralo je izbore što je izazvalo brojne tjeskobne komentare u francuskim medijima o legitimnosti Macronove pobjede.
Rekordno nizak odaziv birača
I, doista, uvjerljivu Macronovu parlamentarnu pobjedu zasjenio je ne samo rekordno nizak odaziv birača nego i čak 6,93 posto nevažećih listića nezadovoljnih glasača. Macronova politička opcija osvojila je “svega“ 8,9 milijuna glasova ili 18,88 posto od ukupno 47,3 milijuna birača u Francuskoj. Inače, mnogi ne mogu oprostiti Macronu što je na parlamentarnim izborima pomeo Socijalističku stranku i republikance, tradicionalne političke stranke koje su vladale Francuskom od kraja Drugog svjetskog rata.
“Ljevica mora promijeniti sve, temeljne ideje i osnove te kompletnu organizaciju”, razočarano je zaključio Jean-Shristophe Cambadelis, doječerašnji šef socijalista. U takvoj situaciji nije ni čudno što je Marine Le Pen, unatoč izbornon neuspjehu, najavila: “Mi smo jedina snaga otpora protiv razgradnje društvenog modela i identiteta Francuske. Borit ćemo se protiv štetnih planova vlasti svim našim snagama. Macron može imati većinu u parlamentu, ali njegove ideje su apsolutno neprihvatljive za većinu građana. Francuzi neće podržati ove planove jer bi oni oslabili našu naciju”.
Mélenchon je pak zaprijetio: “Nećemo dopustiti smanjenje socijalne sigurnosti. Obavještavam novu vlast da niti jedan metar u domeni socijalnih prava, nećemo prepustiti bez snažnog otpora. Napumpana većina u Narodnoj skupštini nema legitimitet te pozivam na kompletan otpor prijedlozima manjine”.
50 milijardi eura za prekvalifikaciju
Predsjednik Macron neće mijenjati dobnu granicu za odlazak u mirovinu koja je sada 62 godine, ali planira provesti opsežne reforme u radu “velikodušnih državnih mirovinskih programa i fondova”, koje valja uskladili s puno racionalnijim privatnim programima. Macron namjerava revidirati sustav umirovljenja te spojiti 37 različitih modela u jedan kojim bi se jednako koristili zaposlenici u javnim i privatnim tvrtkama.
Macron je u petogodišnjem planu predvidio da se 50 milijardi eura uloži u obučavanje i prekvalifikaciju radnika, u poljoprivredu, promet, infrastrukturu i zdravstvo. Također želi smanjiti korištenje ugljena, a povećati kapacitete alternativnih, obnovljivih izvora energije. U svom planu Macron je istodobno predvidio uštedu na javnim izdacima u visini od 60 milijardi eura. Macron planira dodatno uložiti 10 milijardi eura u socijalnu skrb za nezaposlene te smanjiti stopu nezaposlenosti na sedam posto.
Namjerava poticati modernizaciju javnih usluga, veću učinkovitost u zdravstvenom sektoru i smanjenje troškova lokalnih vlasti. U idućih pet godina Macron će u proračunu uštedjeti 60 milijardi eura kako bi se pridržavao EU propisa o ograničavanju deficita državnog proračuna od 3 posto BDP-a. Najavio je također da će smanjiti broj javnih službenika za 120.000, a istodobno će reinvestirati 50 milijardi eura u obnovu industrije.
Macron želi usvojiti nordijski model
Jedna od najvažnijih reformi je svakako smanjenje korporativnih poreza s 33 posto na europski prosjek od 25 posto. Istodobno Macron namjerava povećati naknade za nezaposlene poduzetnike i poljoprivrednike koji na to do sada nisu imali pravo. Također, najavio je primjenu sankcija protiv županija koje ne poštuju društvene i ekološke klauzule EU.
Macron je najavio smanjivanje prekomjerne javne potrošnje koja sada iznosi 56 posto BDP-a, dok primjerice u Njemačkoj iznosi 44 posto BDP-a, a u Velikoj Britaniji 39 posto. Macronovi stratezi tvrde da žele postaviti “novi model rasta” koji je će poticati društvenu mobilnost i zaštitu okoliša. S obzirom da je riječ o kombinaciji ciljane javne potrošnje s fiskalnom disciplinom, analitičari procjenjuju da Macron želi usvojiti nordijski model.
Iako se snažno protivi kontroverznoj zabrani muslimanskog vela u sveučilišnim kampusima, Macron podupire strogu odvojenost vjere od države i javne politike. “Nikakva religija danas nije problem u Francuskoj. Ako je država sekularna, onda imamo obvezu dopustiti da svi dostojanstveno prakticiraju svoju religiju”, istakao je Macron.
Čvrsto privržen idejama ujedinjene Europe
Novi predsjednik je obećao da će poznavanje francuskog jezika biti glavni uvjet za dobivanje francuskog državljanstva koje će se moći dobiti za šest mjeseci. Najavio je takođe da će svim vjerskim vođama osigurati sveobuhvatnu obuku o francuskim svjetovnim vrijednostima.
Promicanje francuskog jezika, kulture i institucija Macron drži bitnim za širenje francuskog utjecaja, ali ga doživljava i kao snažno oružje u borbi protiv širenja radikalizma. Macron planira smanjiti vrijeme potrebno za dobivanje “talent vize”, zaposlenicima koji posjeduju visoka stručna znanja. Oni pak koji neće zadovoljiti kriterije za dobivanje državljanstva morat će se odmah vratiti u svoje matične zemlje.
Macron je čvrsto privržen idejama ujedinjene Europe: svoj prvi javni nastup kao predsjednik započeo je uz taktove Beethovenove Ode radosti, himne Europske unije. Macron smatra da je EU i dalje najbolje “jamstvo mira na kontinentu” te želi ojačati zajedničku obranu EU. Zbog toga namjerava predložiti osnivanje Europskog vijeća sigurnosti u kojemu bi okupio vojne, diplomatske i obavještajne čelnike država članica. Također založiti će se za formiranje specijalnih jedinica EU od 5.000 vojnika .
Preferira dublji i integriraniji savez
Macron je u predizbornoj kampanji obećao povećati vojni proračun na 2 posto BDP-a, a NATO paktu predlaže osnivanje stalnog stožera za nadzor nad europskom sigurnošću. “Što će brže gospodin Macron preobraziti Francusku, to će prije postati pokretačka snaga u Europi”, istakao je Sandro Gozi, podtajnik Italije za europske poslove.
Dok Njemačka zagovara široku, ekspanzionističku zajednicu, Francuska preferira dublji i integriraniji savez. Macron bi želio da 19 država eurozone imaju zajedničkog ministra financija, svoj parlament te zasebni proračun. To, dakako, znači da se zalaže za EU od dvije brzine. U drugoj skupini bile bi države izvan eurozone, a među njima je i Hrvatska. Macron je pripremio planove za izbor europskih zastupnika u parlamentu EU koji trebaju zamijeniti britanske predstavnike kad Velika Britanija napusti Bruxelles.
Gunther Krichbaum, predsjednik njemačkog parlamenta, upozorio je Macrona da bi se Europa ipak trebala usredotočiti na bolje korištenje uspostavljenih instrumenata i organa, a ne na stvaranje novih struktura. “Moramo prvo iskoristiti postojeće mogućnosti prije nego što počnemo razmišljati o novim”, zaključio je Krichbaum.
Macronov stav oko Rusije i Brexita
Iza kulisa, francuski dužnosnici kažu da postavljaju zahtjeve za novim europskim tijelima kako bi utvrdili koliko su se suvereniteta spremne odreći pojedine članice EU.
Macron smatra da valja redefinirati policijske dužnosti, prava, obveze i procedure te je najavio da će zaposliti 10.000 novih policajaca. Istodobno, proširiti će zatvorske kapacitete tako da mogu primiti 15.000 novih zatvorenika.
U pregovorima oko izlaska Velike Britanije iz EU Macron smatra da London ne smije imati nikakve “nepotrebne prednosti” u odnosu na ostatak Europe. Tražit će da se pravila EU jedinstvenog tržišta u potpunosti primjenjuju na sve trgovinske partnere. Macron je inače oštar kritičar ruske politike i podupire EU sankcije uspostavljene nakon krize u Ukrajini.