Mađarski referendum nije Brexit, ali jasnije od Brexita pokazuje koliko bi Europa mogla postati mračna
Mađarska u nedjelju odlučuje o migrantskim kvotama
Građani Mađarske sutra izlaze na referendum. Pitanje koje pred njih stavlja desna vlada predvođena Viktorom Orbanom glasi: “Želite li da Europska unija propiše obavezno naseljavanje nemađarskih državljana u Mađarskoj čak i bez suglasnosti Parlamenta?”
Očekuje se da će velika većina građana zaokružiti “ne”, no takav rezultat ne može utjecati na odluku Europske unije iz rujna 2015. o preseljenju tražitelja azila, niti može izazvati ikakve direktne pravne posljedice u Mađarskoj. Istraživanje koje je agencija Publicus provela sredinom rujna ukazuje da će 61 posto Mađara podržati Orbanovu incijativu na referendumu, piše Wall Street Journal.
Orbanova vizija Europske unije
No, nije nepoznanica da referendum može puno pomoći Orbanu, jer istovremenu odvraća pozornost s unutarnjih problema i omogućava mu da se tvrdo pozicionira kao suprotnost Angele Merkel na europskoj sceni; kao moralni lider koji brani Europsku kršćansku kulturu od prijetnji koju nosi ‘muslimanska invazija’, piše Foreign Policy u ekstenzivnoj analizi o predstojećem mađarskom referendumu.
Referendum će ojačati i Orbanovu viziju Europske unije u kojoj su snažne zemlje i ljudi koji se usude govoriti protiv Bruxellesa. Prema Orbanovoj viziji Unije, svaka zemlja koja se nađe na gubitničkoj strani, kada se donose neke kolektivne odluke, može sazvati nacionalni referendum kako bi ojačala svoju poziciju u sljedećem krugu pregovora s Unijom. Što je, realno, vizija Unije osuđene na propast.
Stari mađarski strahovi
Razmotrimo najprije, neke osnovne činjenice vezane uz Mađarsku i izbjeglice. Ukupan broj tražitelja azila koji koji bi se prema odluci EU-a od prošle jeseni trebao preseliti u Mađarsku je 1.294. Pritom, gotovo svi koji su tijekom izbjegličke krize prošli kroz Mađarsku svoje su putovanje nastavili dalje, prema Njemačkoj ili Skandinaviji. Prema mišljenju mnogih, summit EU-a u Bratislavi koji je održan ovoga mjeseca, prošlogodišnji sporazum napravio je mrtvim slovom na papiru.
No, te činjenice nikako nisu dovoljne da smire ono što je bugarski politolog Ivan Krastev nazvao “demografskom maštom”. Mađarska je dugo vremena u strahu od nacionalnog nestajanja, strah se pojačava padom nataliteta, kao i paranojom kako će se izgubiti među morem slavenskih jezika. A tu su i sjećanja na teritorijalne gubitke pretrpljene za vrijeme Osmanskog Carstva, Habsburga i Sovjeta.
Zastrašivanje građana
Svi ti strahovi sada se projiciraju na problemu izbjeglica, koje desničarska vlada opisuje kao civilizacijsku prijetnju. Orban i njegovi propagandisti ne žale ni zbog velikog troška referenduma i kampanje. Žele iskoristiti emocije kako bi postigli histeriju mađarskih državljana prema muslimanima. Mađarski ministar Janos Lazar tako uvjerava da će referendum biti znak demografskog jedinstva, očuvanja zemlje, i da Bruxelles strepi od volje naroda. Ako ovakva retorika podsjeća na jednog američkog predsjedničkog kandidata, to nije slučajno. Viktor Orban podržava Donalda Trumpa, kontekstualizira Foreign Policy.
Referendum koji Mađare očekuje u nedjelju samo je nastavak Orbanove provjerene formule zastrašivanja. Sjetimo se kada je u proljeće 2015. godine njegova Vlada pokrenula tzv. neobvezne konzultacije na temu imigranata i terorizma. Upitnik koji je poslan na adrese 8 milijuna građana sugerirao je da se slože s tezama kako je, na primjer, loša imigracijska politika Bruxellesa povezana s rastućim terorizmom.
Na plakatima diljem zemlje bile su poruke kao što su: “Ako dođete u Mađarsku, nećete uzeti poslove Mađarima!”. Zanimljivo je pritom da su sve parole bile na mađarskom koji teško da ijedna izbjeglica može razumjeti. Mađarski je, uostalom, i jedan od kompleksijih jezika uopće.
Žice na granicama
Kampanja je, za Orbana, itekako uspjela. Više nitko nije pričao o njegovim korupcijskim aferama. Ove godine, ksenofobičnii Orban je pak dijelio brošure s područjima Zapadne Europe koja kontroliraju migranti. Među njima su bili i Pariz i London. Na brošurama su bili slogani tipa: “Jeste li znali da je otpočetka migrantske krize više od 300 ljudi ubijeno u terorističkim napadima u Europi?”
I Orbanovo montiranje žice na granicama sa Srbijom, a kasnije i Hrvatskom, imalo je pozitivan efekt za njega. U svemu ovome, on je iskoristio priliku ponuditi ideološku alternativu onome što je vidio kao “liberalni bla bla”, kako je nazivao dominantnu politiku Zapada.
Savez s ultrakonzervativnim Kaczynskim
Ohrabren pozitivnim komentarima kolega konzervativaca, Orban sada nudi “kulturnu kontrarevoluciju ” u Europskoj uniji. Zajedno sa šefom poljske ultrakonzervativne stranke, Jaroslawom Kaczynskim, Orban je unutar Europske unije započeo kampanju protiv prihvata izbjeglica. Tako se direktno sukobio s dijelom europskih lidera, na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja je velika zagovornica prihvata izbjeglica.
No, Orban smatra da svojom politikom čini usluge i drugim zemljama. “Hrabri političari u Njemačkoj i Austriji kažu da je ono što Mađari rade dobro i za Njemačku i Austriju”, rekao je na državnoj televiziji u utorak.
Orban u većoj mjeri, ali i Kaczynski, stvorili su svijet koji još nitko prije nije. Najveći su kritičari Europske unije, a istovremeno njen dio. I to onaj dio koji koristi najveće subvencije. Bez obzira na želje čelnika EU da smanje otvoreni sukob u svojim redovima, što je bilo vidljivo i na summitu u Bratislavi, jasno je da je EU sve više fragmentirana. Aktualan je sukob između fiskalno konzervativnog sjevera i juga koji vidi spas u većem rastu, a sve je veći i sukob između liberalnijeg zapada i nacionalističkog istoka predvođenog upravo Mađarskom.
Rizična retorika
Sada je Orbanov fokus na nedjeljnom referendumu, on će biti važeći ako na njega izađe više od 50 posto građana. I nakon nedjelje, za očekivati je da će mađarska vlada i dalje ostati najveći kritičar Europske unije, analizira Stratfor, ugledni američki think thank.
Isto tako, Budimpešta će paziti da niti jedan njen potez ni u jednom trenutku ne ugrozi članstvo u Europskoj uniji. No, to ne znači da ovakva retorika Viktora Orbana nije nimalo rizična. On ovim referendumom ide u jačanje svoje vlade i dizanje popularnosti. Ali euroskepticizam, koji širi i jaka desničarska oporba, mogli bi stjerati mađarsku vladu u kut, te rezultirati napuštanjem saveznika i investitora. Takav scenarij vodi u nestabilnost.
Orban sve snage upire da što veći broj ljudi u nedjelju kaže ‘ne’, kako bi rezultate referenduma predstavio kao veliku pobunu protiv Bruxellesa. Referendum koje Mađare sutra čeka nije Brexit, ali mnogo jasnije od samog Brexita pokazuje koliko bi tamna i neliberalna europska budućnost mogla biti.