Makedonija, dakle, napokon dobiva Vladu, no to ne znači da će se situacija naglo smiriti. Donosimo kontekst
Socijaldemokrati su dobili mandat za stavljanje Vlade, evo pregleda krize
Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov u srijedu je dao mandat čelniku socijaldemokrata Zoranu Zaevu za stavljanje Vlade. Premda je šef SDSM-a Zaev davno predsjedniku potpisima dokazao da ima većinu u parlamentu, ovaj mu je odbijao dati mandat, tvrdeći kako je platforma na kojoj je Zaev dogovorio koaliciju sa strankama albanske nacionalne manjine protuustavna.
Kako je Telegram pisao još u prosincu, nakon izbornih rezultata bilo je jasno da dugogodišnji makedonski premijer Nikola Gruevski silazi s vlasti. Premda relativni izborni pobjednik, Gruevski i njegova stranka VMRO-DPMNE, opterećeni brojnim korupcijskim aferama i antialbanskom retorikom iz kampanje, nisu imali dovoljan koalicijski potencijal za sastavljanje Vlade.
Predsjednik Ivanov danas je kratko rekao kako su prepreke za uspostavljanje Vlade uklonjene te kako pristupaju ispunjenju Ustava. U cijeli proces uključena je i Europska unija, a visoka predstavnica Federica Mogherini te povjerenik za proširenja Johannes Hahn pozdravili su odluku Ivanova da dodijeli mandat Zaevu. “Nadamo se da će ovaj konstruktivni duh prevladati kako bi država konačno mogla izaći iz političke krize. Očekujemo brzo formiranje vlade posvećene provođenju svih dijelova Sporazuma iz Pržina i reformskih prioriteta”. Izdvojili smo ključne momente makedonske krize.
1. Gotovo izjednačen rezultat na izborima
“Režim je pao. Cijeli svijet bi trebao shvatiti da smo danas ispisali povijest”, kazao je ubrzo nakon izbora 11. prosinca Zaev. VMRO-DPMNE osvojio je 51 mandat, a Zaevov SDSM 49 mandata. Za većinu u Sobranju potrebna je podrška 61 zastupnika. Poziciju kingmakera imale su stranke albanske nacionalne manjine, prije svega DUI s 10 mandata, a onda BESA s 5 mandata, Alijansa za Albance s 3 mandata i Demokratska partija Albanaca s 2 mandata.
2. Gruevski je dobio mandat, ali nije uspio skupiti većinu
U siječnju je predsjednik Ivanov, koji je i sam izabran kao kandidat makedonske desnice VMRO-DPMNE, dao mandat za sastavljanje Vlade Nikoli Gruevskom. No, on nije uspio formirati većinu u roku. Makedonski su mediji danima spekulirali može li se Gruevski dogovoriti s dugogodišnjim partnerima DUI-em čime bi imali točno 61 zastupnika. Iz VRMO-a su, nakon što njihov predsjednik nije uspio sastaviti Vladu, poručili kako su novi izbori najbolje rješenje.
3. Zaev ima većinu, ali mu predsjednik ne da mandat
Nakon što Gruevski nije uspio formirati većinu, Zaev je potpisima stranaka etničkih Albanaca Ivanovu dokazao da ima većinu. Činilo se tada kako će time i završiti makedonska kriza, no dolazi do novog obrata. “S obzirom na moju prisegu, ne mogu dati mandat nekome tko prijeti suverenitetu Makedonije”, kazao je tada Ivanov. Referirao se na tzv. Tiransku platformu odnosno zajedničke zahtjeve albanskih stranaka DUI, BESA i Alijanse za Albance za koaliciju s bilo kojom strankom.
4. Što stoji u Tiranskoj platformi?
Albanske stranke u Makedoniji u toj su platformi tražili uvođenje albanskog kao drugog službenog jezika i ravnomjernu zastupljenost Albanaca u državnim strukturama. Ovaj je dogovor nazvan tako jer je nastao nakon sastanka liderala albanskih stranaka s albanskim premijerom Edijem Ramom u Tirani. Makedonska desnica i predsjednik Ivanov tvrdili su kako je ova platforma dogovorena izvan zemlje te kako narušava suverenitet Makedonije. No, potpredsjednik DUI-a i član pregovaračkog tima s VMRO-om Izet Mexhiti kazao je kako je i Gruevski prihvatio sve njihove zahtjeve osim nastavka mandata Specijalnog tužiteljstva i donošenja novog Zakona o zaštićeniom svjedocima. Specijalno tužiteljstvo vodilo je brojne istrage protiv ljudi bliskih Gruevskom, ali i njega osobno.
5. Prosvjednici upali u zgradu parlamenta
Prosvjednici iz pokreta “Za zajedničku Makedoniju” bliski VMRO-u upali su u makedonski parlament krajem travnja nakon što je za predsjednika parlamenta imenovan Talat Xharefi iz DUI-a. U parlament je upalo nekoliko stotina prosvjednika, bacali su stolice u smjeru zastupnika SDSM-a, a ozlijeđeni su i sam predsjednik SDSM-a Zaev i drugi.
6. Zaev je dobio mandat, očekuje se brzo formiranje Vlade
Zaev je danas ponovio kako će jamčiti teritorijalni integritet i multietičnost Makedonije, zaštitu državnih interesa i unapređenja života svih građana te da će proces donošenja odluka biti u skladu s demokratskim principima ne dovodeći Makedoniju u potčinjen položaj od druge države. Kazao je i kako “niti jedan dokument, platforma ili akt suprotstavljen gore navedenim stavovima ne može biti osnova” za vođenje politike u Makedoniji. Vladu će, najavljuje formirati u manje od deset dana.
7. Zašto je ovo važno?
Formiranje Vlade moglo bi okončati dugogodišnju makedonsku političku krizu i tako spriječiti situaciju koja je nerijetko bila na rubu eskalacije nasilja. Nakon izborne pobjede VMRO-DPMNE-a na izborima u travnju 2014. godine, SDSM ne priznaje rezultate i kreće bojkotirati parlament zbog izbornih manipulacija. Zaev je u prvoj polovici 2015. krenuo objavljivati snimke razgovora i ostalu komunikaciju koje su najjuži krug ljudi oko Gruevskog teretile za korupciju, masovno prisluškivanje, zataškavanje ubojstva. Ubrzo kreću masovni prosvjedi i povremeni kontraprosjedi premijerovih pristaša.
Gruevski je 2015. pristao na izbore, a Zaev je zamrznuo objavljivanje spomenutih audiosnimki i predao ih pravosuđu. U srpnju 2015. postignut je dogovor iz Pržina uz posredovanje SAD-a i EU, a prema tom dogovoru prije izbora trebao se usuglasiti zakon o izborima, pročistiti birački popisi, izglasati članove Državne izborne komisije i formirati Specijalno tužiteljstvo koje ispituje prisluškivanje i druge potencijalne krimene vlada Nikole Gruevskog. Izbori su dva puta otkazivani, a kada su napokon i provedeni dodatno su zakomplicirale situaciju predsjednikovim odbijanjem da dodijeli mandat Zaevu.
8. Hoće li se nakon formiranja Vlade situacija u zemlji smiriti? Ne nužno
Nova etapa političke nestabilnosti, u zemlji koja je posljednjih godina manje-više u stalnom kriznom stanju, krenula je nakon što je predsjednik Ivanov kazao kako “ne može dati mandat nekom tko prijeti suverenitetu Makedonije”. Tada su počeli novi masovni prosvjedi. Samo što je sada na ulice počela izlaziti desnica, za razliku od prijašnjih godina kada su najčešće prosvjedovali građani koji su se protiv desnice borili.
Ozbiljan postotak Makedonaca uvjeren je kako je Zaev pristao na posve neprimjerene ustupke albanskim strankama da bi ih pridobio u koaliciju. Nakon što je krajem ožujka 50.000 ljudi u Skopju izašlo na ulice u znak protesta protiv te koalicije koja će sada, evidentno, složiti Vladu, teško je pretpostaviti da će situacija u zemlji naglo smiriti.