Mali portret gospodina Moona Jae-ina koji će, sada je već izgledno, biti novi predsjednik Južne Koreje

Najavio pregovore sa Sjevernom Korejom

Komentator državnih novina Rodong Sinmun optužio je u ponedjeljak, dakle neposredno uoči izbora, konzervativnu vladu u Seulu da snosi punu odgovornost za “tragičnu situaciju u odnosima Sjeverne i Južne Koreje”. U prosincu je pak Moon izjavio da bi, ako bude izabran za predsjednika, bio spreman prvo posjetiti Sjevernu Koreju i tamo se sastati sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom, a tek potom otputovati u SAD. Njegov savjetnik za vanjsku politiku izjavio je pak kako će odmah po izboru Moon započeti radne pregovore s Pjongjangom o početku ozbiljnih razgovora o međusobnim odnosima.

Zbog svega toga konzervativni protukandidati i kritičari optužili su Moona da je previše mekan i popustljiv prema Sjevernoj Koreji te da je čak “prosjeverno orijentirani političar”. Odbijajući sve te kritike Moon je izjavio kako smatra da je smanjenje napetosti sa Sjevernom Korejom njegova najurgentnija politička zadaća. Očekuje se također da će izbor Moona inicirati i stanovite promjene u odnosima Južne Koreje i SAD-a. Mnogi, naime, smatraju da će zapravo doći do zanimljivog dijaloga između Moona i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Kritizira instaliranje proturaketnog sustava

“Želimo biti na vozačevom mjestu. Želimo upravljati i aktivno raditi na suradnji s Washingtonom i Pjongjangom”, slikovito je opisao Moon svoju želju da preuzme kreativniju ulogu u vanjsko političkim odnosima. Najavio je da Južna Koreja više neće biti samo sljedbenica politike drugih, već će sama brinuti za vlastitu sudbinu. Moon je otvoreno kritizirao odluku Trumpove administracije da, u vrijeme dok je Južna Koreja imala privremenu vladu, instalira proturaketni sustav Terminal High Altitude Area (THAAD), koji je dizajniran za presretanje i uništavanje sjevernokorejskih balističkih projektila.

“Jedan od najvećih problema s tom odlukom je nedostatak demokratskog postupka što je rezultiralo dubokim podjelama u Južnoj Koreji”, rekao je Moon u intervjuu za Washington Post prošli tjedan. Moon je također upozorio kako je potrebno pažljivo analizirati situaciju sa sustavom THAAD jer bi njegova zemlja zbog toga mogla “dobiti i izgubiti”. Poznato je, naime, da je Peking uveo zbog THAAD-a oštre ekonomske sankcije prema Južnoj Koreji.

Želi reformirati Samsung, LG i Kiju

Istodobno Moon je podržao Trumpov agresivni ton tijekom najnovije krize na korejskom poluotoku te je izjavio da su on i predsjednik SAD-a “na istoj strani” u vezi s politikom “strateške strpljivosti” administracije Baracka Obame koja se pokazala kao potpuno promašena. Istaknuo je također važnost SAD-a za sigurnost Južne Koreje te je izrazio nadu da će imati bliski odnos s predsjednikom Trumpom, za kojega je kazao kako je sigurno “razumniji nego što se općenito shvaća”. Moon je obećao kako će učiniti sve kako bi se ponovno otvorio industrijski kompleks u gradu Kaesong na jugu Sjeverne Koreje.

U tom zajedničkom projektu južnokorejske kompanije otvorile su 123 tvrtke u kojima je radilo oko 53.000 sjevernokorejanaca i oko 800 južnokorejskih šefova. Dio plaća južnokorejske kompanije uplaćivale su izravno Vladi u Seulu. Taj simbol prekogranične suradnje “privremeno” je prestao s radom početkom 2016. godine kada je započelo najnovije zaoštravanje odnosa između dviju država. Moon je također obećao reformirati obiteljske konglomerate, poput Samsunga, LG-a, Hundaija, Kie, koji su bili upleteni u aferu podmićivanja bivše predsjednice Park Geun-hye. Također, obećao je da će uložiti maksimalne napore kako bi se smanjila društvena nejednakost te riješio problem nezaposlenosti mladih.

Optužen da je bio vođa studentskih prosvjeda

Novi izgledni predsjednik bio je je jedan od vođa pobune protiv dosadašnje predsjednice Park Geun-hyea koja je uhićena pod optužbom za korupciju. Inače, novi stanar Plave kuće, predsjedničke rezidencije u Seulu, rođen je kao najstariji sin u izbjegličkoj obitelji, na otoku Geoje 1952. godine tijekom Korejskog rata. Njegovi roditelji pobjegli su iz Sjeverne Koreje: otac mu je bio radnik u zarobljeničkom logoru u Geojeu, dok je njegova majka prodavala jaja u obližnjem lučkom gradu Busanu. Moon je 1972. uhićen u Seulu pod optužbom da je bio jedan od vođa studentskih prosvjeda protiv autoritarne vladavine diktatora generala Park Chung-heea, oca donedavne predsjednice. Protjeran je iz Seula, ali se vratio 1980,. gdje je ponovno bio uhićen.

U međuvremenu, 1976., Moon je služio vojsku u specijalnim jedinicama, a po povratku, zajedno s budućim predsjednikom Roh Moo-hyunom, otvorio je 1982. odvjetničku kancelariju u gradu Busanu koja se bavila zaštitom ljudskih i građanskih prava. U svojoj je biografiji zapisao kako je “uvijek bio sretan zbog činjenice da može pomoći ljudima u nevolji”. Moon i Rohu postali su vodeće figure u prodemokratskim prosvjedima 1987. koje su dovele do pada generalskog režima te do prvih izravnih predsjedničkih izbora u Južnoj Koreji. Nakon toga, Rohu Moo-hyun počeo se baviti politikom, a Moon je u Busanu nastavio braniti studente i radnike koji su bili uhićeni jer su prosvjedovali protiv generalske hunte te organizirali štrajkove.

Samoubojstvo političkog mentora

Godinu dana nakon Rohove neočekivane pobjede na predsjedničkim izborima 2002. godine, Moon je postao njegov savjetnik za borbu protiv korupcije te provjeru kandidata za vrhunske državne dužnosti. Nešto kasnije, postao je i šef osoblja predsjednika države. No, na tom mjestu zatekao ga je golemi skandal: njegov politički mentor predsjednik Rohu Moo-hyun, optužen je za korupciju pa se zbog toga ubio skokom s litice. Kang Won-taek, profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Seulu, ustvrdio je kako Moon “nikada nije bio osumnjičen za nezakonite radnje te da je ostao častan čovjek imun na korupciju i zlouporabu moći”.