Mimica komentirao Plenkovićeve navode, kaže da nije bilo nikakvih tajnih dokumenata o Lex Perkoviću

Bivši pripadnici jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković i Zdravko Mustač danas su na sudu u Muenchenu proglašeni krivima za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine i osuđeni na doživotne zatvorske kazne.

Glavni motiv ubojstva Stjepana Đurekovića bila je eliminacija političkog protivnika režima, objavilo je sudsko vijeće Visokog zemaljskog suda u Muenchenu obrazlažući presudu Perkoviću i Mustaču, okarakteriziravši to ubojstvo kao kazneno djelo iz niskih pobuda. “Glavni motiv je bio ubiti jednog separatista i kritičara režima. To su okrivljeni znali. Đurekovića je trebalo ušutkati i fizički i politički. I time obrazlažemo ovo ubojstvo iz niskih pobuda. Da se radilo o ubojstvu terorista, takve kvalifikacije ne bi bilo”, rekao je predsjednik sudskog vijeća Manfreda Dauster.

Perković i Mustač kazne će, ako postane pravomoćna, izdržavati u Hrvatskoj, objasnio je kasno jutros tužitelj Leinhard Weiss. “To je i bio uvjet za izručenje s hrvatske strane, ali to u pravilu radi svaka država”. Tumačeći kontekst presude, odvjetnik Gisele Đureković izjavio je kako smatra da će presuda u Hrvatskoj morati imati svoje reperkusije. “Zanimalo nas je saznati kako je sustav funkcionirao. Sada tu istinu znamo, arhivi su otvoreni, vrijeme je da izađe taj dio hrvatske povijesti”, izjavio je. Uskoro su brojni hrvatski političari i stručnjaci analizirali i komentirali presudu, evo malog pregleda:

Mimica reagirao na izjavu Andreja Plenkovića

Europski povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica regirao je u srijedu na izjavu predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića koji ga je prozvao da je 2013. vidio dokumente Europske komisije (EK) vezane uz tzv. lex Perković te da je znao kakve će posljedice zbog toga snositi Hrvatska te mu poručio kako “nisu postojali nikakvi tajni dokumenti EK o tome”.

Mimica je rekao kako EK o slučaju “lex Perković” nikada nije raspravljala te kako “ne postoje nikakvi tajni dokumenti o tome”.

“Žao mi je što sam kao europski povjerenik nepotrebno i nekorektno uvučen u izbornu kampanju u Hrvatskoj, ali kad sam već prozvan kao svjedok navodnog postojanja nekih dokumenata Europske komisije o načinu na koji je Hrvatska 2013. provodila, odnosno donijela Zakon o europskom uhidbenom nalogu, mogu reći da zaista nisu postojali nikakvi tajni dokumenti Europske komisije o tome”, kazao je Mimica Hini.

Naglasio je kako se radilo o “normalnoj, uobičajenoj raspravi između tadašnje povjerenice za pravosuđe Viviane Reding i tadašnje hrvatske vlade o tome kako osigurati jedinstvenu primjenu europskog uhidbenog naloga, vezano uz tzv. lex Perković”.

“Ta rasprava i razina razmjene argumenata između povjerenice Reding i hrvatske vlade bila je niskoga intenziteta, nije se radilo o nikakvom dovođenju Hrvatske na rub europskog kredibiliteta, kako se danas pretjerano želi stvar prikazati”, tvrdi Mimica. Podsjetio je kako je tada postignuto suglasje između vlade Zorana Milanovića i EK te kako je sporni zakon Hrvatska promijenila.

“Postignut je dogovor, koji samo potvrđuje da se radilo o razmjeni argumenata i komunikaciji koja je bila uspješna. Tu nije bilo ničeg posebno dramatičnog u odnosu EK i hrvatske vlade. Uvjeren sam da osim tadašnje predsjednika EK Barrosa, povjerenice Reding i mene kao člana EK tada nitko drugi od članova EK praktično nije ni znao o čemu se radi ni o načinu na koji EK inzistira na jedinstvenoj primjeni europskoga uhidbenog naloga, jer to nikad nije niti raspravljano na sjednici Komisije, ni na jednom sastanku”, istaknuo je Mimica.

Vijest o presudi su objavile brojne svjetske agencije

Svjetske agencije podsjetile su da je hrvatska vlada 2013. pokušala zaustaviti izručenje 71-godišnjeg Perkovića i 74-godišnjeg Mustača. AFP i Reuters prenose da je njemački sud utvrdio da se radilo o ubojstvu iz niskih pobuda, jer da se radilo o ubojstvu terorista, takve kvalifikacije ne bi bilo. Talijanska Ansa piše da je to suđenje izazvalo velike polemike u Hrvatskoj, a Ansa, austrijska APA, Reuters i AFP podsjećaju da je hrvatska vlada 2013. odbila djelovati po uhidbenom nalogu Njemačke i izručiti dvojicu optuženika, izazvavši time diplomatski spor.

“Netom prije pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013., potezom koji je uzrujao europske partnere, Zagreb je promijenio svoje zakone kako bi se spriječilo izručenje osoba osumnjičenih za kaznena djela počinjena prije 2002., kada su nova europska pravila o izručenju stupila na snagu”, pišu agencije i dodaju da je Hrvatska naposljetku pokleknula pred pritiskom Europske komisije.

AFP ističe da su zbog tog slučaja zahladili odnosi između Zagreba i Bruxellesa te Zagreba i Berlina. Agencije navode da je sud još 2008. utvrdio da su na teritoriju tadašnje Zapadne Njemačke na zahtjev jugoslavenskog komunističkog vodstva likvidirana 22 Hrvata.

Plenković: Milanovićev Lex Perković štitio je osuđene

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da je presuda i osuda režima koji se provodio protiv hrvatskog iseljeništva.

“Osjećam suosjećanje s obitelji Đureković”, rekao je Plenković, pa podsjetio na Milanovićevu odluku o prijedlogu “Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije”, popularno nazvanog “Lex Perković”. Rekao je da je HDZ tada izašao iz Sabora i “vrlo jasno osudio takvo ponašanje Kukuriku vlade.”

“Tom je politikom Zoran Milanović doveo Hrvatsku na rub kredibiliteta u EU. To jako dobro zna naš povjerenik Neven Mimica koji je vidio dokumente, i time je nepovratno narušen međunarodni kredibilitet te bivše Vlade. Vrlo smo jasno osudili sve totalitarne režime i usprotivili se politici koja je štitila upravo one koje je danas Visoki sud u Munchenu osudio. HDZ će voditi snažnu politiku zaštite nacionalnih interesa”, rekao je Plenković te nastavio.

Komentirao je i današnji Milanovićevev pokušaj da poveže slučaj s HDZ-om. “Manipulacije i laži kojima se danas koristio Milanović su neprihvatljive. Niti su ti ljudi bili dio HDZ-a, niti su davali putovnice. Providno je kako on skreće pozornost s najveće sramote svoje Vlade, Lex Perković zakona, ali to mu neće proći i javnost to jako dobro zna”, rekao je Plenković.

“Svi oni koji su se u jednom trenutku stavili u službu hrvatske države, kao i Perković i Mustač, jer je opstanak Hrvatske bio ugrožen, dali su doprinos. Ali, s kuta gledanja HDZ-a to ih ne amnestira od odgovornosti”, rekao je te dodao: “Milanović pokušava skrenuti pozornost sa svoje odgovornosti na druge, ali to mu neće proći.”

Milanović pokušao povezati HDZ sa slučajem

Predsjednik SDP-a je presudu komentirao za N1 te je pokušao slučaj povezati s HDZ-om. “Ako su Perković i Mustač zaista krivi, onda je izrečena kazna premala. Tu je riječ o ljudima koji nabavljali putovnice Franji Tuđmanu i Gojku Šušku, koji su pomagali u osnivanju HDZ-a, a sad su prokazani kao UDBA-ini egzekutori.

Nisam vjerovao da su takvi ljudi bili u najbližoj orbiti osnivača HDZ-a. Ako je to stožerna hrvatska stranka”, to nije dobro

Božo Petrov očekuje mnogo nervoze

“Očekivana presuda njemačke države Perkoviću i Mustaču koju apsolutno pozdravljam ukazuje i podsjeća na nekoliko činjenica. Prva je da su autori famoznog Lexa Perković itekako znali što bi ga tamo moglo čekati te su bili spremni na sve kako bi to spriječili. Druga je činjenica da umreženost represivnih organa bivše države prelazi stranačke granice i obuhvaća čitav niz interesnih i političkih grupacija koje su nažalost i dalje vrlo moćne.

U skoro vrijeme mogli bismo očekivati nervozu u redovima tih grupacija zato što postoji strah da Perković i Mustač progovore o načinima njihova funkcioniranja. Nadalje, valja spomenuti da je INA, osnovni razlog zbog kojeg je počinjeno bestijalno ubojstvo Stjepana Đurekovića, zapravo lakmus papir za djelovanje svih sličnih grupacija i onda, prije 30 i više godina, a i danas. Hrvatski interesi naprosto moraju biti iznad interesa grupacija kojima su donedavno pripadali i ova dvojica zlikovaca osuđena u Njemačkoj”, napisao je Petrov.

Javili su se i povjesničari

Povjesničar Hrvoje Klasić je, gostujući na televiziji N1, ustvrdio da je ovo je jedna u nizu presuda koja ukazuje kako društvo različito reagira na presude.

“Presudu na jednom stranom sudu koju nitko u hrvatskoj ne prizna je oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju. Imamo i reviziju presude Alojziju Stepincu koja je izazvala brojne reakcije zbog same pravne revizije, ne povijesne uloge Stepinca. I sada imamo presudu Perkoviću i Mustaču. Koliko je to dobro za suočavanje s prošlošću…

Hrvatsko društvo pokazuje svojevrstan napredak, iako ja mislim da bi trebalo biti bolje i drugačije. Presude su samo jedan aspekt koje pomažu u suočavanju. Treba pozvati povjesničare da krenu u analizu vremena, onoga što se događalo, međutim ne jednostrano, crno-bijelo. Ne smijemo koristiti povijest kao samoposlugu u koju ulazimo samo kada nam treba i po što nam treba”, kazao je Klasić.

Dodao je i kako je sigurno da će sada izaći više dokumenata, kojima se ranije nitko nije bavio iako su neki od njih i ranije bili dostupni.

“Služba državne sigurnosti, prije toga Bleiburg, su jedna crna stranica jugoslavenske povijesti. Ja bih volio da se obračunamo sa svim što je u socijalističkom sistemu bilo crno, međutim volio bih vidjeti anketu u javnosti koliko ljudi danas vjeruju obavještajnoj službi u Hrvatskoj. Stalno slušamo o prisluškivanjima, slušali smo o ubojstvima… Imamo isto puno toga za raščistiti. Poruka mora biti da je zločin zločin i da će biti kažnjen”, ocijenio je Klasić.