Maloljetnik iz Hrvatske skoro otišao u Siriju i ostalih 8 najzanimljivijih stvari iz upravo objavljenog izvještaja SOA-e
Analiza najvažnijih dijelova izvještaja koje je objavila tajna služba
Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), najveća hrvatska tajna služba, u nedjelju je objavila javno izvješće o radu u 2014. Ovo je drugi put da se u mandatu ravnatelja Dragana Lozančića hrvatskoj javnosti predstavlja dokument koji sažima neke od detalja iz djelokruga rada SOA-e.
Dokument ima 40-ak stranica, podijeljen je u šest velikih cjelina i koncipiran prema sličnim matricama koje koriste strane obavještajne službe, primjerice, u Francuskoj, Austriji ili Njemačkoj. Obavještajni i sigurnosni analitičari redakcije Telegrama.hr izdvojili su najzanimljive detalje iz tog dokumenta upravo objavljenog na web stranici SOA-e, koji je u suštini i stručna procjena mogućih ugroza nacionalne sigurnosti.
1. Ne prijeti nam izravna opasnost od terorista, ali…
Stanje u Republici Hravtskoj je povoljno i stabilno, stoji na početku dokumenta. Trenutačno nema izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima. Međutim, zbog činjenice da je RH članica Europske unije i NATO-a, postoji potencijalni rizik terorističkih prijetnji. Prije svega zbog globalnog porasta djelovanja terorističkih skupina poput ISIL-a, Al Qaide, Al Shababa i drugih, stoji u dokumentu.
U Hrvatskoj postoji tek desetak pristaša radikalnog tumačenja islama, a većina nisu zagovornici terorističkih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije poprimila šire razmjere, između ostaloga, zbog dobrog položaja, integriranosti i ugleda islamske zajednice u hrvatskom društvu.
2. Povratnici iz Svetog rata i teorija vuka samotnjaka
SOA-u posebno zabrinjava povratak “džihadista” iz Iraka i Sirije u susjedne države. U Hrvatskoj, kažu, trenutačno nema povratnika, ali ima ih u susjednim državama što mijenja sigurnosnu situaciju s neizravnim utjecajem na Republiku Hrvatsku. Trenutačna procjena kazuje da nema izravne prijetnje od ‘povratnika’, ali ne smije se isključiti mogućnost prijetnje tzv. ‘vukova samotnjaka’.
SOA-a ih definira kao osobe koje su spremne samoincijativno i samostalno izvršiti teroristički napad, bez potpore neke terorističke organizacije, a koje je teško otkriti. Spominje se srednjeročna i dugoročna prijetnja da radikalizirani i traumatizirani povratnici, s posebnim vojnim vještinama, bliski terorističkim strukturama, posluže kao izvršitelji ili logistika terorističkih napada.
3. Broj hrvatskih državljana u tzv. Kalifatu
Prema sadašnjim podacima na teritoriju tzv. Islamske države potvrđen je boravak šestero hrvatskih državljana. Svi oni su prije ‘radikalizacije’ odselili iz RH-a ili nisu tu ni živjeli. Većina njih, uz hrvatsko, ima i drugo državljanstvo. SOA kaže da se spomenuti proces njihove radikalizacije odvijao u stranim državama odakle su otišli na teritorij pod kontrolom ISIL-a. Za dvije osobe je utvrđeno da su sudjelovali u borbama.
Zanimljivo, neke od hrvatskih državljanki dospjeli su na područje pod kontrolom Islamske države kao supruge ‘džihadsta’ ili su tamo osnovale obitelji. Ukratko, od 2012. iz bližeg regionalnog okruženja u Siriju i Irak otišlo je oko 600 ljudi koji su se priključili Islamskoj državi. Najviše iz BiH, Srbije (Sandžak) i Makedonije. Uglavnom iz ekonomskih razloga, a tijekom boravka i sudjelovanja u sukobima dolazi do radikalizacije i indoktrinacije.
4. Slučaj maloljetnika X
SOA je u dokumentu izdvojila slučaj maloljetnika u Hrvatskoj koji je, putem društevnih mreža (pripadnici ISIL-a dnevno objave preko 90 tisuća poruka na različitim socijalnim platformama) radikaliziran te je želio pristupiti islamistima u Siriji i Iraku. Otkriven je kad je stupio u izravni kontakt s ‘džihadistima’ iz Sirije. Pripadnici SOA-e razgovarali su s obitelji te je angažiran i psiholog koji je pomogao, kako tvrdi SOA, da mladić odustane od radikalnih stajališta i od odlaska u Islamsku državu. To je tzv. postupak deradikalizacije mlade osobe.
5. Tko Hrvatsku najviše špijunira?
Posljednjih godina Republika Hrvatska, kao članica EU i NATO saveza, te zbog svog geopolitičkog položaja, izložena je obavještajnom djelovanju država koje EU i NATO doživljavaju kao sigurnosnu prijetnju ili izazov. Te države pokušavaju obavještajnim djelovanjem u Hrvatskoj pribaviti podatke o procesima u Sjevernoatlanskom savezu i Europskoj uniji. Obavještajci tih država uglavnom djeluju pod krinkama diplomata akreditiranih u RH-a ili se koriste drugim drugim načinima prikrivanja.
SOA otkriva da se u svom radu strane obavještajne službe koriste aktivnim mjerama i tako pokušavaju utjecati na formiranje negativnog javnog mijenja oko uloge NATO saveza i EU-a, ali i hrvatske vanjske politike, kroz zlouporabe našeg medijskog prostora. Aktivni su, također, u gospodarskoj i industrijskoj špijunaži.
6. Rat u Ukrajini
Prošle godine zabilježen je i odlazak hrvatskih državljana na ratišta u Ukrajini. Od početka sukoba manje od 20 hrvatskih državljana priključilo se ukrajinskim postrojbama. Trenutačno se, tvrdi dokument SOA-e, u ukrajinskim postrojbama, na područjima sukoba sa ruskim sepratistima, nalazi osam hrvatskih državljana.
7. Svaki dan prosječno 16 sigurnosnih provjera
Prema objavljenim podacima SOA je prošle godine obavila 5933 sigurnosne provjere. To je postupak u kojem sigurnosne službe utvrđuju postojanje sigurnosnih zapreka za fizičke i pravne osobe. Najviše je provjera rađeno za stjecanje certifikata za pristup klasificiranim podacima. Prošle godne zabilježen je apsolutni rekord u obavljanju takvih provjera, a 127 osoba nije prošlo takve provjere.
8. Navala na posao u službi
Prošle godine SOA je zaprimila 3099 životopisa zainteresiranih za rad u agenciji. Oko 400 kandidata odgovaralo je karakteristikama slobodnih radnih mjesta. Od 260 kandidata koji su pristupili predselekcijskim testiranjima njih 103 je prošlo do razine selekcijskih testiranja, Samo 25 je ušlo u uži krig, a 12 je izabrano za prijem i zapošljavanje.
Ukupni broj zaposlenih je tajna (Telegramova procjena je oko 1100 ljudi), a služba je raspolagala s proračunom od 325 milijuna kuna u 2014. To je bilo za 9 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije. Žene čine 40 posto svih zaposlenika, a njih 23 posto je na rukovodećim radnim mjestima. Prosječni djelatnik ima oko 40 godina, uz 15 do 20 godina radnog iskustva i završen Fakultet.
9. Pranje novca kroz privatizaciju
U izvješću je opisan i slučaj pranja novca prilikom privatizacije velikog trgovačkog društva u suvlasništvu države. Odgovorne osobe zloupotrijebile su svoj položaj i ovlasti da bi se domogle velikog broja dionica. Tako su protupravno postali značajni dioničari društva.
Knjigovodstveno su prikazivali da je tvrtka posudila stotinjak milijuna kuna drugim tvrtkama, a onda su taj novac koristili za kupovanje novih dionica. Na svoje ili imena njima bliskih osoba.
Tim, protupravno stečenim novcem dalje su kupovali dionice tvrtke na otvorenom tržištu, a vraćanje duga prikrili su donošenjem odluka o uplati dividende u temeljni kapital tijekom nekoliko sljedećih godina. SOA je svoja saznanja proslijedila DORH-u.