Marijana Puljak: 'Imamo gotovo 1700 studijskih programa, a Austrija 400. Možemo li mi to izdržati?'

Zastupnici su se u srijedu, u saborskoj raspravi, suglasili da studijske programe, kojih je gotovo 1700, treba uskladiti s potrebama tržišta rada, a sustav cjelokupnog obrazovanja prilagoditi novim okolnostima.

“Sve nas je manje, sve smo stariji, može li država izdržati čak devet javnih sveučilišta, 1679 studijskih programa”, upitala se Marijana Puljak (Centar) u raspravi o konačnom tekstu zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Austrija, dodala je, ima 400 studijskih programa.

Puno manje studenata u Dubrovniku

Da Hrvatskoj treba restrukturiranje studijskih programa i samih ustanova, potkrijepila je podatkom o velikom broju neupisanih mjesta na sveučilištima i veleučilištima.

Dramatičan je pad broja upisanih u Dubrovniku, u Puli, kazala je i poručila kako je to imperativ za sveučilišta da rade na kvaliteti. „Sam pad broja upisanih studenata na visoka učilišta bit će najbolji pokretač promjena samih studija“, ističe državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivica Šušak.

Da sustav visokog obrazovanja i znanosti treba biti bolji i efikasniji, slaže se i Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) koji navodi kako je jedna od rang listi sveučilišta nedavno zagrebačko Sveučilište rangirala između 1.201 i 1.300 mjesta.

Bakić: Nastoji se očuvati status quo

“Čudi li nas onda da neki odabiru druge studije poput onog u Kragujevcu, koje je između 501. i 600. mjesta?”, upitao se.

Da nemali broj studijskih programa ne opravdava postojanje, drži i Damir Bakić (ZLB). Oni koji to osporavaju nastoje očuvati status quo, a taj status u vremenu koje se ubrzava nije samo stagnacija, to je put u isključenost i irelevantnost, upozorio je.

Naglasio je i kako će više od svih kriterija pomoći ako se pokuša iskreno odgovoriti na pitanje kolika je stvarna privlačnost naših studija u privlačenju stranih studenata i znanstvenika.

Ne jača se autonomija sveučilišta

Po novom zakonu, prijedlog studijskog programa, među inim, treba sadržavati i mišljenje Hrvatskog zavoda o usklađenosti studija s potrebama tržišta. Podržavamo to, nikom nije cilj da su nam burze rada preplavljene ekonomistima, pravnicima, kazala je Sanja Radolović (SDP).

Nino Raspudić (Most) opetovao je kako je predloženi zakon protueuropski, kako se njime ne jača autonomija sveučilišta, nego se posve ukida u domeni odobravanja studijskih programa.

Ovaj prijedlog izvlašćuje sveučilište od postupka akreditacije čime se krši ustavna odredba da sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, kazao je i pohvalio što su poboljšani prostorni uvjeti za studiranje. Dobro je da sada po studentu treba osigurati metar četvorni, a ne pola metra, no to je nedovoljno, kazao je.

HDZ za zakon ima samo riječi hvale

Zakon hvali HDZ-ova Vesna Bedeković, a bitnim drži da se zahtjevi za pokretanje pojedinog postupka vanjskog vrednovanja neće podnositi Ministarstvu, nego Agenciji koja će donositi konačnu odluku. Time se, kaže, jača neovisnost Agencije.

Važnim označava i ujednačavanje svih vrsta visokih sveučilišta, bez obzira na osnivača, kad je riječ o dobivanju inicijalne akreditacije.

Sabor je raspravio i izmjene Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje kojima je, uz ostalo, predviđeno da se jedan član Upravnog vijeća Agencije bira kao predstavnik radnika te da se predsjednik i članovi Vijeća biraju temeljem javnog poziva.