Mediji pišu da će Vlada donijeti poseban zakon koji će kažnjavati govor mržnje na internetu. Izvukli smo što se zasad zna
Zakon bi trebao regulirati različite oblike ilegalnih radnji u online svijetu
Vlada priprema zakon kojim će se kažnjavati govor mržnje na internetu. Kako Večernji list piše, odluka o tome donesena je na jučerašnjem sastanku Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo.
Ukoliko takav zakon bude donesen, to će biti prvi put da se u Hrvatskoj reguliraju govor mržnje, širenje lažnih vijesti i poticanje na nasilju na internetu. Još nije poznato previše detalja o ovom zakonskom rješenju, obzirom da se još nije krenulo u njegovu izradu, ali evo par stvari koje zasad znamo.
1. Odakle potreba za ovakvim zakonom?
Sve više slučajeva govora mržnje koji se šire putem interneta, ali i sve veći problem s lažnim vijestima bili su glavni razlozi zbog kojih se počelo razmišljati o ovom zakonu. Kako piše Večernji list, posebna radna skupina pri Središnjem državnom uredu za digitalno društvo donijela je na sastanku u ponedjeljak zaključak za potrebom reguliranja ponašanja na internetu posebnim zakonom.
Dosad su govor mržnje i ostali oblici ilegalnih radnji bili pod okriljem kaznenog zakona kako je to slučaj u fizičkom svijetu.
2. Kako će izgledati zakon?
Može se očekivati da će zakon strože sankcionirati povrede koje se dogode na internetu. Radna skupina se vodila smjernicama koje je u rujnu predstavila Europska komisija vezano za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu. U nepoželjno ponašanje spadaju sve one radnje koje obuhvaća Kazneni zakon, no i neke druge, poput recimo širenja lažnih vijesti. Propisivat će se kazne i za ilegalni sadržaj koji ne uklone firme poput Facebooka, Googlea i Twittera.
3. Kada bi trebao biti donesen?
Prema neslužbenim informacijama koje su objavili mediji, zakon bi se u proceduru trebao pustiti krajem prvog polugodišta ove godine.
4. Tko će raditi na zakonu?
Na zakonskom rješenju radit će inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva u kojoj je državni tajnik Bernard Gršić, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. Osim njih, u radu na izradi zakona će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.
5. Postoji li vani slični zakon?
Od zemalja Europske unije, Njemačka ima sličan zakon, s dosta rigoroznim kaznama. Recimo, propisuje se kazna od 50 milijuna eura za društvene medije koji u određenom roku ne obrišu sporan sadržaj. Na razini Europske unije nema posebnog zakona koji regulira govor mržnje i lažne vijesti u online svijetu, postoje samo već spomenute smjernice za zemlje članice u kojima je naglasak na pozivanju društvenih medija da brže uklanjanju neprimjerene objave.
Europska komisija formirala je u ponedjeljak stručnu skupinu koja bi trebala predložiti rješenja za borbu protiv lažnih vijesti. Cilj skupine je definirati opseg problema, dati pregled najboljih praksi i predložiti konkretne preporuke za borbu protiv lažnih vijesti u Europi.