Milanović: 'Biti na strani slabijeg je fair-play, građanska i kršćanska dužnost'

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u posjetu je Švicarskoj, gdje se susreo s predsjednikom Ignaziom Cassisom. Potom su dva čelnika održala zajedničku konferenciju za medije. Milanović je rekao da nakon 26 godina ima priliku biti u Ženevi te da je Švicarska država koja je zapravo iznad svih standarda.

“Švicarska jako dobro zna što su joj interesi, ali isto tako, švicarska je neutralna. Naša stajališta o problemima o kojima smo razgovarali su više-manje slična. Ruski napad na Ukrajinu je, nažalost, neizbježna tema. Biti na strani slabijega u ovakvom sukobu ili sličnom je i građanska dužnost i dužnost fair-playa, a i kršćanska dužnost”, kazao je Milanović.

Rekao je da prateći “burzu u Moskvi i rubalj koji se vratio na tečaj od prije mjesec dana u odnosu na dolar” dolazi do zaključka da će to, „kao i u svakoj priči, nasilnika, nažalost, samo ohrabriti”.

‘Sankcije neće biti dovoljne’

Smatra da sankcije neće biti dovoljne da zaustave rat. „Bio bih najsretniji da se Rusija povuče za sat vremena, da naprosto ode, no to se neće dogoditi”, kazao je Milanović i istaknuo da je jedini način za rješenje rata „diplomacija” uz posredovanje onih država „kojima se donekle vjeruje”.

Na pitanje je li ga iznenadilo to što je Švicarska učinila u vezi rata u Ukrajini, odnosno da je izašla iz neutralnosti i uvela iste sankcije Rusiji kao EU, Milanović je rekao: “Onog trena kad je Njemačka odlučila slati vojnu pomoć Ukrajini, došlo je do pomaka tektonskih geoloških ploča”. “Ne mislim da je Švicarska, a to je moje akademsko mišljenje, odstupila od svoje politike neutralnosti, mislim da je samo inteligentno tumači”, smatra Milanović.

U razgovoru se, kaže, dotaknuo i problema izbornog zakona u BiH. Razgovarali su i o Srbiji, kao i o Kosovu. “To su teme koje se ovih dana u EU izbjegavaju, kao da te dvije države ne postoje. Ovo su po meni dani, mjeseci, razdoblje u kojem se neke odluke moraju donijeti. Hoće li Srbija biti članica EU-a, to vjerojatno želi, i hoće li biti dio političkog zapada. Drugo pitanje je što s Kosovom, hoćemo li konačno svi priznati Kosovo. To je realnost”, rekao je.

Švicarski predsjednik posebno dirnut

Cassis je kazao da Švicarska najoštrije osuđuje rusku agresiju te da je to bila jedna od glavnih tema razgovora. “Isto tako, razgovarali smo i o odnosima dviju država, nismo mogli zaobići ni stanje na Zapadnom Balkanu. Posebice mi je bilo stalo da o tome razgovaram s predsjednikom Milanovićem jer on je predsjednik države koja je, za razliku od Švicarske, iskusila rat prije 30 godina na području Balkana”, rekao je.

„Zapadni Balkan je regija koja je vrlo važna za europsku stabilnost i njezinu sigurnosnu arhitekturu”, rekao je švicarski predsjednik, liberal i liječnik po zvanju. „Danas sam bio posebno dirnut razgovarati o tome s hrvatskim predsjednikom, to me vratilo unatrag kad sam radio kao liječnik u Švicarskoj dok su nam iz BiH dolazile potpuno traumatizirane žrtve rata”, rekao je.