Milanović smatra da izjave predsjednice o euru ne treba shvatiti ozbiljno

Premijer Zoran Milanović kazao je danas na sjednici Vlade da “pojedine jubilarne najave kada će Hrvatska uvesti euro ne treba shvatiti ozbiljno”. “Nastojat ćemo da to bude što prije, ali razmetati se s nekakvim datumom, od toga se ograđujem i tražim od vas da se to ne komentira. Kada zemlja bude spremna, ući će u eurozonu, kriteriji su vrlo jasni”, rekao je Milanović.

Kaže i kako “ne možemo istovremeno obećavati ulazak u eurozonu 2020. godine i povećavanje rashoda primjerice za obranu”. “Kad govoriš s pozicije odgovornosti, to je jedna stvar, a kad jubilarno i prigodno daješ obećanja, druga”, kazao je Milanović, zaključivši kako je Vlada odgovorna i radi bez razmetanja i olakih obećanja.

Temu otvorila predsjednica

Temu o uvođenju eura otvorila je jučer predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović kazavši za agenciju Bloomberg kako je uvjerena da bi Hrvatska trebala uvesti euro do 2020. godine.

Hrvatska u ovome trenutku ispunjava tri od pet ključnih kriterija za ulazak u eurozonu, a za ispunjavanje preostala dva – visina udjela proračunskog deficita i javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), trebat će vremena, kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Pet ključnih kriterija

“Pet je ključnih kriterija koje treba ispuniti za ulazak u eurozonu. Otprilike tri od pet mi u ovom trenutku zadovoljavamo. To su niska razina inflacije, kamate koje ne odstupaju bitno od euro prosjeka, nekih dva posto koliko uopće mogu odstupati; i stabilnost tečaja za koju u Hrvatskoj možemo reći da je ispunjena. I ostaju još dva problema, a to su deficit i javni dug”, istaknuo je Grčić uoči sjednice Vlade.

Grčić je istaknuo da se mora pričekati vrijeme da deficit padne ispod tri posto, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Ovaj prvi cilj, spuštanje deficita ispod 3 posto BDP-a, po njegovim riječima, očekuje se u 2017. godini.

Trebat će vremena

“Ostaje javni dug, koji je u ovom trenutku 85 posto BDP-a, a treba ga zaustaviti u smislu daljnjeg rasta i to neće biti lako. Naše projekcije govore da se u razdoblju od iduće tri godine javni dug penje na negdje 92 posto, nakon čega bi se, ako ispunimo sve planirane mjere, tu zaustavio njegov daljnji rast. Međutim, onda to morate smanjiti ipod 60 posto da bi ispunili peti uvjet za ulazak u eurozonu. Procjenite koje je to vrijeme koje nam treba za tako ozbiljan cilj”, izjavio je Grčić.

Grčić se suzdržao od procjenjivanja ciljnog datuma za ulazak u eurozonu. “Kad budemo sigurni, reći ćemo, to je ciljani datum. Međutim, ključni problem Hrvatske u ovom trenutku u smislu ispunjenja ovih kriterija je svođenje javnog duga u okvire ispod 60 posto BDP-a, a za to će ipak trebati vremena, realno”, istaknuo je Grčić.