Ministar financija, nježno: 'Porez na ekstraprofit uopće nije porez, namet ili kazna. Ne bih ja to tako zvao'
Kazao je da Vlada ne želi kazniti poduzetnike
Nakon što je Vlada predstavila proračun za 2023. godinu te projekcije za 2024. i 2025. godinu, izjavu za medije dao je ministar financija Marko Primorac. Novinari su ga pitali je li u proračun za iduću godinu uključen i takozvani porez na ekstraprofit na što je ministar rekao da ga on “ne voli zvati porez na ekstraprofit”. Dodao je da će to biti “jedan solidaran doprinos”.
“Neće to biti nikakav namet na poduzetnike koje Vlada želi kazniti jer su nešto profitirali niti nekakav namet kojim Vlada želi utvrđivati razinu dobiti za koju smatra da je relevantna i normalna, a sve ono povrh toga da se treba uzeti. Dakle, to će biti jedan solidaran doprinos”, ponovio je.
Kazao je da taj porez nije uključen u proračun za 2023., a na pitanje hoće li ga biti, odgovorio je potvrdno.
Projekcije ovise o ratu u Ukrajini
Kazao je da očekuju gospodarski rast od 0,7 posto u sljedećoj godini te nešto bolji rast u 2024. te 2025. godini.
“Gospodarski rast koji mi projiciramo je, prije svega, utemeljen na posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. U slučaju da se ta agresija prekine, mi u 2023. možemo ostvarivati i bolje stope rasta. Međutim, mislimo da je ova projekcija od 0,7 posto vrlo realna… Ako dođe do nekih pogoršanja u vanjsko-trgovinskim tijekovima, ta se projekcija može činiti na neki način i optimističnom. Nadamo se da će biti sve dobro”, kazao je ministar.
Novinari su ga ponovno pitali o najavljenom porezu ekstra dobit, na što je on rekao da “ne bi sada o detaljima” te da će se u “javnom savjetovanju uvažiti konstruktivne kritike”.
‘Svi trebaju podnijeti dio tereta krize’
Na pitanje hoće li itko tko je imao nekakvu dobit biti pošteđen, rekao je: “Oni koju su ostvarili ikakvu dobit bit će pošteđeni, ali ako je ta dobit rasla više od stopa koje su uobičajene, onda će takvi subjekti upasti u te porezne škare, odnosno ti subjekti će participirati u tom solidarnom doprinosu. Intencija je potaknuti sve dionike da podnesu dio tereta ove krize”, kazao je.
Podsjetimo, prema Vladinom modelu za uvođenje tog poreza, bile bi oporezovane kompanije s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.
Kazao je da nije stigao pratiti što je Hrvatska udruge poslodavaca rekla na tu temu. Naime, iz HUP-a su danas Vladi uputili apel da odustane od novog nameta. Primorac je kazao da će se truditi “što više prijedloga uvažiti ako budu utemeljeni na realnim osnovama”.