Nekad je nužno odabrati stranu

Ministar Kujundžić kaže da mu je izjava o bolesnoj djeci izvučena iz konteksta; evo još par koje smo sigurno krivo shvatili

Teško nam je bilo pronaći najbolju; možda ona da nije, niti će napraviti puno?

FOTO: Vjekoslav Skledar/Telegram

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je danas da je njegova sporna izjava kako “nitko nije dovoljno bogat da izliječi svu bolesnu djecu” izvučena iz konteksta. Citat je to iz njegova jučerašnjeg gostovanja u emisiji Točka na tjedan N1 televizije za koji ministar smatra kako je maliciozno prenesen u drugim medijima. “Ja mislim, da kad se riječi izvade iz konteksta, dobiju drugačije značenje”, izjavio je danas, dodajući kako mu “nema zašto biti neugodno, budući da se radi o tuđoj i pogrešnoj interpretacji”.

Javnost, evidentno, često pogrešno shvati gospodina Kujundžića, s obzirom na to da mu ovo nije prvi put da se poziva na “vađenje iz konteksta”. Prisjetili smo se nekoliko takvih slučajeva.

1. ‘Jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora’

U ožujku ove godine ministar je gostovao na tribini “O vjeri i politici u odgoju, obrazovanju i zdravstvu” koja je održana u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu.
Tada je komentirajući vlastito iskustvo o svećenicima koji djeluju u bolnici, kazao kako “nekad jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora jer svećenikov osmijeh, utješna riječ, ohrabrenje, beskrajno znače i bolesniku i obitelji”.

Ne posve neočekivano, njegovu izjavu prenijeli su gotovo svi mediji, uglavnom integralno. Ministar je na kraju, koji dan kasnije, kazao da su njegove riječi “izvađene iz konteksta” jer, pojasnio je, one nikako ne znače da bi svećenici mogli zamijeniti liječnike, već da svećenici mogu biti od pomoći u fazi kada medicina više ne može ništa. “To je bila tribina na kojoj je tema bila vjera i politika i naravno da tamo nismo govorili o kemoterapiji i prevenciji, već o vjeri i politici. Među ostalim, tema je bila i ima li svećenicima mjesta u bolnici i u tom sam kontekstu i govorio”, izjavio je ministar.

2. Kontradiktorne izjave o poskupljenju dopunskog osiguranja

Nakon njegovih nejasnih izjava o tome hoće li dopunsko zdravstveno osiguranje poskupjeti ili ne, ministar je u svibnju ove godine na direktno pitanje novinara Dnevnika Nove TV odgovorio kako, citiramo, “u ovom trenutku nitko ne razgovara o poskupljenju dopunskoga”. Dapače, nadovezao se kako “u ovom trenutku svi trebamo razgovarati o rashodovnoj strani i pokušati umanjiti troškove gdje god se mogu”.

No, već je u lipnju govorio posve drukčije i, umjesto rashodovne, počeo naglašavati prihodovnu stranu. Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća nije isključio mogućnost poskupljenja police dopunskog. “Puno je opcija koje su na stolu. Ako ne povećamo prihodovnu stranu, nećemo moći zadržati sadašnju razinu usluga u zdravstvu, posebno nećemo moći osigurati skupe lijekove i nove tehnologije”.

3. Neobična interpretacija mobitela kao luksuza

Kujundžić je u intervjuu za Novi list 21. rujna govorio o takozvanom porezu na luksuz, a u kategoriju koju treba dodatno oporezovati jer si je mogu priuštiti samo bogati stavio je i mobitele.

“Četiri su ključna mjesta gdje bi se moglo doći do tri milijarde kuna, a da pritom ne ugrozimo standard građana. Štoviše, većina njih radi štetu za zdravlje. Govorim o cigaretama, o alkoholu, žestokom piću s koncentracijom alkohola oko 40 posto, govorim o kocki i o mobitelima. Stručnjaci su to detaljno razradili, kad se pomnoži potrošnja i broj dodatno naplaćenih kuna, došlo bi se do tri milijarde”, rekao je Kujundžić u intervjuu za taj list.

4. Najavio porez, pa ga je kolega Marić demantirao

U rujnu, uoči jedne od sjednica Vlade, ministar zdravstva novinarima je govorio o prijedlogu uvođenja poreza luksuz kako bi se sanirali dugovi u zdravstvu. Tada je rekao kako je to ideja o kojoj on već šest mjeseci govori pa se čudio zašto je mediji problematiziraju. “Ideja je stara i bezbroj puta izgovorena, a to što je sada netko od novinara imao malo življi refleks pa to prepoznao, to ostavljam vama da međusobno raspravite”, izjavio je.

No, ministar financija Zdravko Marić istom ga je prilikom, tek koju minutu kasnije, malo demantirao. “Nisam upoznat, niti je ikakav konkretan prijedlog došao na moj stol oko toga što predlaže ministar zdravstva”, kazao je ministar Marić.

5. Legendarna izjava o tome kako nije, niti će napraviti puno

Povodom prvih sto dana Plenkovićeve Vlade, ministri su morali na predati izvješće o tome što su napravili. Novinari su tada, kao i ostale, pitali Kujundžića što je s njegovim resorom. I dok su ostali ministri izdvajali to što su napravili ili najavljivali planove, Kujundžićev je odgovor bio dosta neočekivan.

“Ja mogu reći da nisam puno napravio, a niti ću napraviti puno u skoroj budućnosti, no sustav hrvatskog zdravstva je dobar i njega treba samo stabilizirati financijski, organizacijski i nadasve ljudskim resursima”, rekao je kratko ministar.

6. Nije vidio ništa sporno u kandidaturi Hrvatske za EMA-u

Kujundžić je o hrvatskoj prijavi za sjedište Europske agencije za lijekove govorio kao “korektnoj i objektivnoj”. Nakon što su početkom listopada stigle kritike Europske komisije koja je našu prijavu nazvala nedostatnom i općenitom, Kujundžić nije vidio ništa problematično.

Recimo, EK je primijetila da hrvatska ponuda sadrži opće informacije o dostupnim letovima između Zagreba i većine europskih prijestolnica, bez navođenja koji su to gradovi, koliko su česti i koliko traju letovi, što je Kujundžić komentirao ovako: “Nismo ništa uljepšavali. Nismo mogli napisati da imamo sto letova za Beč, London, Bruxelles, rekli smo da je Zagreb povezan sa svim gradovima zračnom linijom.”

Prijava je, kao što smo pisali, danas povučena. Kujundžić pak još uvijek smatra da je bila maksimalno korektna, što je danas i ponovio i dodao da se Hrvatska za povlačenje odlučila jer su vlasti vidjele da su u neravnopravnom položaj. “Kad su počeli politički pritisci, vidjeli smo da je Hrvatska u neravnopravnom položaju i da ocjene koje se uzimaju u obzir nisu principijelne”, naglasio je.