Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Politika & Kriminal

Ministar financija Marić bi samo zbog komentara na prosvjede protiv Zakona o koncesijama morao otići

Vlada obalu smatra resursom, i potpuno zanemaruje stanovnike

Telegram komentar

Pošalji Podijeli Tweetaj

Iako je već odavno postalo jasno kako značajan dio političkih dužnosnika na svim razinama, od općina, do Vlade, potpuno krivo razumijeva vlastitu poziciju i građane doživljava kao smetnju, umjesto kao nekoga tko ih je izabrao i u čijem su interesu odgovorni raditi, ministar financija Zdravko Marić je svojom izjavom o Zakonu o koncesijama podignuo ljestvicu čak i više nego je uobičajeno. Pri čemu je posebno zanimljivo da je to uradio čovjek čije je boravak na ministarskoj poziciji ionako vrlo dubiozan i zbog kojega se raspala Vlada HDZ-a i Mosta.

Marić je, naime, u času kad se cijela obala digla na noge iz opravdanog straha od budućih posljedica donošenja novog Zakona o koncesijama, koji će im itekako usmjeriti živote, građane lakonski otpisao izjavom kako nema nikakvog razloga da se donošenje zakona odgodi i uputi ga se u treće čitanje i na daljnju javnu raspravu jer je on u proceduri već dvije godine i jer će se njegovim donošenjem napraviti iskorak u olakšavanju poslovanja i pokazati da Hrvatska želi privlačiti zdravi kapital.

Ministar treba služiti građanima, a ne investitorima

Drugim riječima, ministar Marić je u srcu prosvjeda koji traže novu javnu raspravu i uključivanje građana u procese odlučivanja o vlastitoj sredini, zaključio kako je njihovo pravo na to isteklo i da se zakon donosi radi poruke ulagačima, a ne zbog građana. To dalje znači da ministar, koji je na funkciju izabran da bi služio građanima, a ne investitorima, iskazuje potpuni prijezir prema toj činjenici i prema samim građanima.

Da je napravio samo ovo i da ne postoje nikakve prethodne dubioze, vezane uz njegov sukob interesa, ministar Marić bi u pristojnoj zemlji morao otići sa svoje funkcije. Ovdje se ne radi o nikakvom populističkom zaključku, nego o tome da netko tko ne razumije potrebu građana da odlučuju o životno važnim procesima te ih ignorira i de facto doživljava kao smetnju, naprosto ne može obavljati javnu funkciju. Stvar je vrlo jednostavna.

Kao i kod manje-više svih zakona, javna rasprava je održana reda radi, nije ni na koji način ozbiljno oglašena, a posebno nije proveden čitav niz javnih tribina i razgovora s građanima kojih će se ovaj zakon izravno ticati, dok su usvojene tek tehničke i proceduralne primjedbe podnijete od raznih ministarstva i službi. Kad su građani koji žive na obali konačno dobili uvid u prijedlog zakona, uočili u njemu brojne opasnosti i zatražili istinsku javnu raspravu, kao protuargument su dobili odgovor da je ona već provedena.

Vladajući obalu doživljavaju kao resurs

Takva vrsta istinskog birokratskog cinizma može isključivo produbiti već iznesene sumnje u dobre namjere zakona, jer je prvo pitanje koje se prosječnom građaninu vezano uz ovu temu nameće je, gdje gori i koja je panika? Imajući u vidu sve izneseno, ali i iskustvo s izglasavanjem Zakona o strateškim investicijama, koji je na sličan način zaobišao građane i izuzeo lokalne vlasti iz bilo kakvog odlučivanja o vlastitoj sredini, ukoliko se ona proglasi strateškim državnim interesom, teško je ne posumnjati u dobre namjere Vlade.

Pri čemu ovo vrijedi za sve opcije koje su do sada sjedile u Banskim dvorima. Pojednostavljeno govoreći, vladajući obalu i prostor doživljavaju isključivo kao resurs i priliku da se od tog resursa nešto zaradi, dok građani koji žive uz obalu imaju konkretan životni interes i potrebu da sami racionalno upravljaju tim prostorom i da im se ne narušava kvaliteta života.

Puno je povijesnih primjera iz kojih možemo izvući slične situacije u kojima je vladajućima bio bitan teritorij, a stanovnike su potpuno zanemarivali, ali malo kad se tako otvoreno to iskazivalo. Ne postoji na koncu ništa logičnije, pa ni moralnije, doli da se pokrene široka javna rasprava o prijedlogu ovog zakona o koncesijama te ga se na kraju donese uz suglasnost zainteresiranih građana.

Podijeli 541 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani