Ministar obrane piše o 8. maju: Pobjeda u Domovinskom ratu posljednji je čin antifašističke borbe
Antifašistička pobjeda 8.5. ima iste vrijednosti kao pobjeda u Oluji 5.8.
Najbrutalnija događanja u civilizacijskom smislu događala su se tijekom II. Svjetskog rata. Deseci milijuna poginulih vojnika i civila svakako su važan razlog da se prisjetimo tih dana i obilježimo sedamdesetu obljetnicu pobjede nad fašizmom.
Povijesna je to točka razdjelnica između zla koje se nadvijalo Europom i svijetom i odlučnosti antifašističke koalicije da se tom mraku i toj sili suprotstave i da taj, u svojim temeljima anticivilizacijski sustav, nadvladaju. Pobjeda antifašističke koalicije je zalog za budućnost, ugrađena u temelje suvremenog svijeta, pobjeda nad sustavom koji je zatirao postojanje naroda, otimao nadu, koji je u smrt odveo milijune ljudi.
Antifašizam je bio temelj za obnovu razorene Europe
S ponosom obilježavamo ovu pobjedu u koju je i hrvatski narod ugradio svoj doprinos. Sjetimo se samo kako je Prvi sisački partizanski odred, u kojem je bio i pokojni stožerni general HV-a Janko Bobetko, kasnije i načelnik Glavnog Stožera HV-a, začetnik antifašističke borbe u tadašnjoj porobljenoj Europi. Upravo ova povijesna činjenica potvrđuje koliko je bilo važno braniti vrijednosti slobode, vrijednosti života, temelje na kojima i današnji demokratski svijet počiva, a koje antifašizam bitno određuje.
Domovinski rat iz kojega smo izašli kao pobjednici, zakašnjeli je, posljednji čin sukoba koji se događao prije sedamdeset godina. Slična fašistička ideologija, ovaj put kreirana iz Beograda, pokrenula je niz ratova vođenih na području bivše Jugoslavije čineći najgora zvjerstva i ubojstva nakon II. svjetskog rata.
Duboko vjerujem kako je pobjeda antifašističkih snaga bila moguća zbog jedinstva, unatoč razlikama u ideologijama. Vjera u zajedničke ciljeve bila je ona ključna snaga koja je omogućila pobjedu, koja je stvorila temelje za obnovu iz temelja razorene Europe, koja je davala šansu za građenje, vjerovalo se, boljeg, ljepšeg, sigurnijeg života.
Borba protiv fašizma nastavljena 1990-ih
Antifašizam je duboko u temeljima hrvatske države. Na njega se poziva i hrvatski Ustav. Baštineći ideje slobode bilo je moguće pobijediti i u Domovinskom ratu, othrvati se nasrtajima na samu opstojnost domovine. Domovinski rat iz kojega smo izašli kao pobjednici, zakašnjeli je, posljednji čin sukoba koji se događao prije sedamdeset godina.
Slična fašistička ideologija, ovaj put kreirana iz Beograda, pokrenula je niz ratova vođenih na području bivše Jugoslavije čineći najgora zvjerstva i ubojstva nakon II. svjetskog rata.
Sedamdeseta obljetnica pobjede i budućnost koja nas čeka
Kada iz ove perspektive, s ovim odmakom uspoređujem ova dva povijesna vremena, nude se poruke, izvlače pouke: suprotstaviti se zlu, dati šansu životu, izboriti se za budućnost vlastitog naroda.
Odajući poštovanje svim žrtvama, čvrsto vjerujem kako nikada, ni u jednom trenutku ne smijemo izgubiti mjerilo dobra i zla. Obilježavanje sedamdesete obljetnice pobjede antifašističke koalicije prigoda je da svatko od nas pojedinačno podsjeti na povijest, ali okrenut budućnosti gradi i doprinosi boljem, ljepšem, stabilnijem i sigurnijem svijetu.
Ante Kotromanović rođen je 8. svibnja 1968. godine u Potravlju kod Sinja. Specijalnim postrojbama MUP-a pridružio se 1990. godine, a 1991. postaje zapovjednik u specijalnim snagama Glavnog stožera HV-a. Od 1993. do 1996. bio je zapovjednik 126. sinjske brigade i zapovjednik Operativne grupe Sinj. Od 1996. do 19. listopada 1999. vršio je dužnost zapovjednika 4. gardijske brigade. U vojnoj mirovini od 2002., a u Vladu ulazi 23. prosinca 2011. godine kao ministar obrane.