Ministar pravosuđa BiH kaže da ne vidi baš nikakvog problema s gradnjom Pelješkog mosta, ogradio se od dosadašnjih napada
Josip Grubeša napominje da ne postoje pravne zapreke za realizaciju projekta
Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Josip Grubeša u petak je osporio utemeljenost primejdbi na najavljenu gradnju Pelješkog mosta što ih je ranije ovog tjedna iznio njegov kolega, ministar civilnih poslova i komunikacija BiH Adil Osmanović, ustvrdivši kako u tom projektu s pravnog stajališta nema ničega spornog. Ministar Grubeša (HDZ BiH) je takvo očitovanje iznio u pismu koje je uputio ministru mora, prometa i infrastrukture Hrvatske Olegu Butkoviću te Europskoj komisiji.
“Kako ne postoje pravne zapreke za realizaciju ovog značajnog projekta, iskreno se nadamo da će on biti realiziran na zadovoljstvo obje države a cijeneći njegov širi značaj i za samu EU”, stoji u zaključku podugačkog pisma koje Grubeša potpisuje kao očitovanje Ministarstva pravosuđa BiH.
Pojasnio je kako je riječ o reagiranju na niz “pravno neutemeljenih tvrdnji, neistina i nedopustivo štetnih posljedica koje mogu nastupiti između dviju susjednih i prijateljskih zemalja” na temelju pisma ministra Osmanovića kojim je najavljena mogućnost problematiziranja pitanja međudržavne granice između Hrvatske i BiH počne li gradnja Pelješkog mosta.
‘Crta sredine nije u blizini Pelješkog mosta’
U Ministarrstvu pravosuđa BiH drže kako su kopnena kao i morska granica BiH nedvojbene temeljem nasljeđa iz bivše SFRJ ali i činjenice da se ona na moru uređuje sredinom crte sve dok se dvije države ne dogovore drugačije. “Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su na međudržavnoj razini 30. srpnja 1999. godine predsjedatelj Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman. Člankom 22. stavak 2. propisano je da se sporazum primjenjuje na dobrovoljnoj osnovi do konačne ratifikacije.
Člankom 4. sporazuma propisano je da je morska granica utvrđena sukladno Konvenciji UN o pravu mora. Crta sredine nije u blizini Pelješkog mosta, pa eventualni spor o granici, ne može biti izgovor u konkretnom slučaju da se osporava izgradnja navedenog mosta”, stajalište je Ministarstva pravosuđa BiH. U pismu se također ističe kako jedan ministar u Vijeću ministara BiH – u ovom slučaju Adil Osmanović – ne može predstavljati BiH u međunarodnim odnosima tim prije jer je Ustavom BiH propisano da je za pitanja istupanja u međunarodnim odnosima nadležno Predsjedništvo BiH.
Poštivanje sporazuma o granici s RH iz 1999.
Ovlasti Ministarstva civilnih poslova BiH kojemu je Osmanović na čelu u konkretnom su slučaju svedene na uspostavu stručnih tijela koje će zajedno s predstavnicima drugih država obaviti poslove razgraničavanja i utvrđivanja državne granice te provesti pripreme za sklapanje međunarodnih ugovora o državnoj granici. Člankom 3. Zakona o državnoj granci BiH, kako pojašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa BiH, precizno je propisano da je državna granica “zamišljena ravan koja okomito prolazi graničnom crtom kao i na području graničnih prijelaza u zračnim, morskim i riječnim lukama i na željezničkim stanicama, preko kojih se odvija međunarodni promet”.
Jasno je propisano da je granična crta ona crta koja razgraničava teritorij BiH od teritorija susjednih država na kopnu, moru, rijekama i jezerima, utvrđena u skladu s međunarodnim ugovorom, pa pozivanje na Državno povjerenstvo za granicu BiH nije pravno relevantno jer ona ima mandat samo razgraničenja državne granice ali ne i granične crte. Također je pojašnjeno kako je sa stajališta BiH nedvojbeno važenje sporazuma o granici s Hrvatskom iz 1999. godine jer on iako nije ratificiran nije niti raskinut što se pak može učiniti samo kroz jasno propisani postupak koji nikada nije pokrenut.
‘Hrvatska je ispoštovala naše zahtjeve’
“ Imajući u vidu da je Republika Hrvatska ispoštovala zahtjeve bosanskohercegovačke strane i most podigla na 55 metara (visine) s razmakom između stupova mosta od 200 metara na sredini, što zadovoljava uvjete za uplovljavanje najvećih brodova u Neumski zaljev kao i do sada, držimo da pismo ministra Osmanovića ne doprinosi daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa između naših dviju prijateljskih država nego im šteti.
Bosna i Hercegovina prema drugim zemljama mora nastupati putem državnih tijela koja su za to Ustavom BiH određena, pa pojedinačni istupi posebice u vanjskim poslovima bez pravnih argumenata i institucionalnog digniteta i legaliteta krše ustavne odredbe, nanose nesagledivu štetu našim odnosima i dodatno kvare međunarodni ugled BiH pa ni u kojem slučaju ne mogu i ne smiju biti tretirana kao stav Bosne i Hercegovine”, stoji u zaključku pisma kojega potpisuje ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša.