Ministar Varga piše za nas: Kako planiram promijeniti zdravstvo

Kako bismo došli do ovih ciljeva trebalo je – i još uvijek treba – ispuniti neke preduvjete bez kojih reforme ne bi bile moguće. Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz Državne riznice bio je predugo odlagan preduvjet za početak reforme sustava zdravstva. Važno je da se novac prikupljen za potrebe financiranja zdravstvene zaštite naših građana zaista u tu svrhu i troši.

1. Plaćanje bolnica po izvršenim uslugama i kvaliteti rada

Izlaskom HZZO-a iz državne riznice, početkom ove godine, omogućena je realizacija drugog preduvjeta za dugoročnu stabilnost zdravstva, novi model ugovaranja i plaćanja usluga u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Slijedi uvođenje novog HZZO-ovog modela ugovaranja i plaćanja za usluge u bolnicama, koji je baziran na plaćanju izvršenih usluga i pokazateljima kvalitete rada bolnica, čime prekidamo dugogodišnju praksu da bolnice rade u okviru mjesečnih proračunskih limita. Naime, ukoliko rade iznad limita, bolnice proizvode gubitke u liječenju naših pacijenata.

Od 2,2 milijarde kuna više koje smo osigurali za zdravstvenu zaštitu u 2015., preko 1,25 milijardi kuna osigurali smo za bolničku zdravstvenu zaštitu, 200 milijuna za primarnu, te gotovo 800 milijuna kuna za lijekove na listi HZZO-a. Tu su i posebno skupi lijekovi, čiji fond smo povećali za čak 60 posto, na skoro 800 milijuna kuna. Izlazak iz riznice i novi model ugovaranja omogućili su nam i da se ulovimo u koštac s jednim od problema koji najviše i tišti naše sugrađane i pacijente, a to su liste čekanja.

2. Liste čekanja: obradili smo 52 tisuće pacijenta više

Naime, novi model plaćanja omogućio je pokretanje Programa plus, dakle dodatnog rada na dijagnostičkim i terapijskim postupcima na koje građani najduže čekaju. U samo jedanaest tjedana liječnici i medicinske sestre obradili su preko 52 tisuća pacijenata više nego bi bilo obrađeno bez uvođenja Programa plus. Za taj dodatni rad, liječnici i medicinske dodatno su plaćeni.

S Programom plus nastavljamo i dalje, a uskoro će stručni tim u Ministarstvu zdravlja izraditi i pravilnik o medicinski prihvatljivim rokovima čekanja. Njime će se registrirati vrste medicinskih postupaka u RH, kako bi liste čekanja ubrzo postale prošlost. No, pacijenti kojima su dijagnosticirane maligne bolesti čekati ne mogu.

Radi njih smo pokrenuli Program 72 sata. Programom 72 sata koji se kao pilot projekt provodi u KBC Sestre milosrdnice, a upravo ovih dana počinje i u KBC Osijek i KBC Rijeka, želimo da pacijenti kojima su dijagnosticirane maligne bolesti ne čekaju duže od 72 sata na početak liječenja. To se odnosi posebno na operacije raka dojke, debelog crijeva i glave i vrata.

3. Prevencija, navike i povratak na ideje Andrije Štampara

Ranijim otkrivanjem bolesti olakšavamo i liječenje pacijenata, jer bolest je uvijek lakše liječiti u ranoj fazi, zbog čega je uspješnost liječenja veća, što rezultira i boljom kvalitetom života i duljim poživljenjem naših sugrađana. S druge strane, ranije započeto liječenje je jeftinije, što je iznimno važno jer raspolažemo s ograničenim financijskim sredstvima.

Smanjenje smrtnosti naših građana od kroničnih nezaraznih bolesti se u velikoj mjeri može izbjeći usvajanjem zdravih životnih navika. Zbog toga sam s timom Ministarstva zdravlja, poučen primjerom našeg velikog učitelja javnog zdravstva Andrije Štampara, odlučio ponovno vratiti veliki naglasak na preventivne programe i edukaciju naših građana o potrebi usvajanja takvih navika, od prestanka pušenja, preko kretanja i prehrane u kojoj nema puno soli, pa sve do preventivnog programa u dentalnoj medicini, koji prvi put imamo na strateškoj razini.

Rad na preventivi i promicanju zdravlja građana temeljen je na strateškim dokumentima i akcijskim planovima koje su izradili timovi Ministarstva zdravlja i vanjskih stručnjaka, od Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka maternice, debelog crijeva i dojke, preko Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa soli do Strateškog plana za promicanje i zaštitu oralnog zdravlja, Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti.

4. Reorganizacija i integracija bolnica i odjela

Zbog ograničenih sredstava kojima raspolažemo, ali i zbog potrebe da cjelokupno hrvatsko zdravstvo u metodama liječenja ulovi korak sa najnovijim trendovima liječenja, nužno je bilo da započnemo i s provedbom Nacionalnog plana kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i općih bolnica.

Kolokvijalni ‘Masterplan’ za cilj ima podići kvalitetu usluge i organizaciju u bolnicama u Republici Hrvatskoj kroz primjenu načela supsidijarnosti i funkcionalnog povezivanja. Prvi princip znači da se usluge u zdravstvu rade na razinama koje odgovaraju složenosti bolesti, pa će se tako primjerice operacije vađenja krajnika raditi na nižoj razini – u općim bolnicama, dok će se višestruko složeni zahvati raditi na najvišoj razini, u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima.

Funkcionalna integracija pak znači spajanje bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica, kako bi se u jednoj bolnici vršile usluge akutnog liječenja, a u drugoj usluge ambulantnog. Tako ćemo omogućiti pacijentima da u akutnim odjelima imaju 24-satnu liječničku njegu, a u isto vrijeme smanjiti stres liječnika zbog predugih dežurstava na odjelima gdje nema dovoljno liječnika.

Uz to, uspostavljanjem Nacionalnog registra, koji za cilj ima objediniti sve zdravstvene kapacitete u RH, u javnom i privatnom zdravstvu, od liječnika i medicinskih sestara do nezdravstvenih radnika, konačno ćemo na jednom mjestu imati sve informacije potrebne da na vrijeme reagiramo kako se ne bi dogodilo da u područjima udaljenim od većih urbanih središta imamo nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ili da u jednoj bolnici imamo dovoljno liječnika jedne specijalizacije, a drugih kronično nedostaje.

5. Novi zakonodavni okvir za bolju uslugu

Dugoročna stabilnost sustava zdravstva i osiguranja prava pacijenata na dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu ne može postojati bez adekvatnog zakonodavnog okvira, zbog čega smo trenutno u procesu pripreme prijedloga Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Zbog jačanja primarne zdravstvene zaštite koja nosi velik teret u preventivi i liječenju i praćenju kroničnih nezaraznih bolesti, predložili smo ukidanje obveze da domovi zdravlja zadrže 30 posto svake djelatnosti koja se daje u koncesiju. Kako je istraživanje HZZO-a u travnju prošle godine pokazalo da liječnici koncesionari u prosjeku imaju veći broj osiguranika u skrbi, kao i da odrađuju nekoliko puta više kroničnih i preventivnih usluga, smatram da ćemo povećanjem broja koncesija osigurati dostupnost i bolju kvalitetu primarne zdravstvene zaštite, kao i povećati interes liječnika da otvore ordinacije i u krajevima gdje nedostaju specijalisti obiteljske medicine.

No, ta mogućnost povećanja broja koncesija ne znači nametanje ukidanja djelatnosti domovima zdravlja, pa će tako županije kao osnivači i dalje imati mogućnost odlučivanja o svojim potrebama u tim istim domovima zdravlja. U domovima zdravlja će sukladno načelu supsidijarnosti biti organizirani dispanzeri prema potrebama stanovništva koje ti domovi pokrivaju.

6. Bolnice će imati profesionalne menadžere i direktore

Profesionalizacijom upravljanja zdravstvenim ustanovama, koju smo predvidjeli izmjenama zakona, odredit ćemo odgovorne osobe zdravstvenih ustanova, od direktora, preko zamjenika do poslovnog i medicinskog direktora.

Poslovni i medicinski direktor svaki će iz svojeg područja stručnosti osigurati adekvatno upravljanje bolnicom s ciljem osiguravanja svima dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, a kako bi takve ciljeve ispunjavali, Zakonom će biti regulirano i pitanje sukoba interesa.

Tako više neće biti moguće da na rukovodeće položaje u javnim zdravstvenim ustanovama, bolnicama i domovima zdravlja budu imenovane osove koje su osnivači zdravstvenih ustanova, tvrtki koje obavljaju zdravstvene usluge ili osobe koje samostalno obavljaju privatnu praksu ili liječe pacijente izvan ustanove u kojoj su zaposleni.

7. Osnivamo Hrvatski zavod za transplataciju

Hrvatska je već godinama, zahvaljujući predanom radu Zavoda za transplantaciju i medicinu u Ministarstvu u svjetskom vrhu po broju transplantiranih organa po glavi stanovnika, a sada će taj rad biti okrunjen i osnivanjem Hrvatskog zavoda za transplantaciju. Umjesto da smo prvo krenuli u osnivanje institucije, pa joj onda davali sadržaj, ovako ćemo konačno dati pravi okvir vrijednom dosadašnjem radu hrvatskih liječnika koji obavljaju transplantacije.

8. Liječenje u privatnim ustanovama ako javne ne mogu

Pacijentima kojima je do sada zbog nemogućnosti da se liječe u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu HZZO plaćao liječenje u inozemstvu, izmjenama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju sad ćemo omogućiti da se liječe u hrvatskim privatnim ustanovama, ukoliko naše ustanove nemaju neke mogućnosti liječenja.

Na taj način naše građane izjednačavamo u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj u odnosu na prava koja im se osiguravaju korištenjem prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s Direktivama EK. Pacijentima koji koriste hemodijalizu kao kronični bubrežni bolesnici, omogućit ćemo pokrivanje dijela troškova prijevoza već ako je pacijent više od 500 metara udaljen od centra za dijalizu, kako bi im smanjili troškove.

9. Nagrađivanje najboljih liječnika i novi specijalisti

Sve to neće biti moguće bez zadovoljnih zdravstvenih radnika, liječnika i medicinskih sestara, na kojima počiva cijeli sustav. Upravo zbog njih, donosimo i Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu, kojim ćemo pratiti profesionalni rast i razvoj naših liječnika. Izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti, osigurat ćemo i da liječnicima bude financijski honorirano napredovanje u struci, a ne samo napredovanje u hijerarhiji ustanove. Uz to, u pripremi je i pravilnik kojim ćemo regulirati financijsko nagrađivanje liječnika i medicinskih sestara, onih najboljih po radu u ustanovama, kako bi osigurali njihov ostanak u sustavu javnog zdravstva.

S istom svrhom, povećanjem broja liječnika specijalista u hrvatskom zdravstvu, samo prošle smo godine zaposlili više od dvije stotine novih liječnika i preko 600 medicinskih sestara u javnom zdravstvenom sustavu, čime smo u potpunosti anulirali prirodni odljev liječnika i odlazak liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo.

Dodatno, prošle godine odobrili smo preko 1400 specijalizacija i subspecijalizacija, kako bi pomladili zdravstvo, a uspjeli smo i udjel mlađih od 30 godina u zdravstvu povećati na preko 12,4 posto u samo tri godine od početka 2012. Iza svih ovih aktivnosti stoji veliki tim zdravstvenih radnika koji će realizacijom ovih i još niza aktivnosti u planu, osigurati da kroz par godina imamo održiv i kvalitetan zdravstveni sustav.

10. Rješavanje problema Klinike u Klaićevoj ulici

Kao liječnika i oca, dugo me mučilo stanje Klinike za dječje bolesti u zagrebačkoj Klaićevoj ulici. Udruge pacijenata, kao i liječnici i građani, godinama su upozoravali na teško stanje cijele bolnice, a posebno onkološkog odjela, gdje se liječe djeca oboljela od malignih bolesti, u pretrpanom i neadekvatnom prostoru.

Zahvaljujući prijedlozima mojih kolega i suradnika, prof. dr. Danka Velimira Vrdoljaka i prof. dr. Ratka Matijevića, sanacijskog upravitelja i šefa sanacijskog vijeća KBC Sestara milosrdnica, uspjeli smo pronaći privremeno rješenje za smještaj cijelog onkološko-hematološkog odjela Klinike za dječje bolesti, i to na Institutu za tumore, tek tristotinjak metara udaljenom od Klinike.

Kroz nekoliko tjedana bit će dovršeni radovi na adaptaciji prostora, nakon čega će mali pacijenti useliti u lijepe velike nove sobe, gdje će s njima moći boraviti i njihovi roditelji. Rješenje je to koje će potrajati do preseljenja cijele Klinike za dječje bolesti na novu lokaciju, na čemu intenzivno radimo.

11. Od jeseni korištenje indijske konoplje u liječenju

Republika Hrvatska se nejasnim spletom okolnosti prije nekoliko desetljeća našla u situaciji da je zabranila uzgoj industrijske konoplje, iznimno vrijedne sirovine za niz različitih industrija, od papirne, preko tekstilne do prehrambene. To je dovelo do mnogih propuštenih prilika za naše gospodarstvo koje ovih dana konačno izlazi iz recesije.

Zbog toga smo u Ministarstvu odlučili dozvoliti uzgoj i preradu industrijske konoplje. No, konoplja, ovog puta indijska, pronalazi svoj put i u liječenju pacijenata od niza oboljenja, od kojih su neka posebno teška, a naši kazneni zakoni kriminaliziraju pacijente koji si žele pomoći konzumacijom indijske konoplje.

Uskoro očekujem završetak rada povjerenstva Ministarstva, kojem je na čelu ugledni stručnjak za javno zdravstvo dr. Ognjen Brborović, a koje će dati jasne smjernice za korištenje indijske konoplje u liječenju pacijenata. Uvjeren sam da će do jeseni naši građani znati kako i za koje bolesti će smjeti koristiti indijsku konoplju i njene derivate.