Nekad je nužno odabrati stranu

Ministrica kulture dala je intervju za N1 na temu HAVC-a, izvukli smo najvažnije dijelove

Gospođa Nina Obuljen Koržinek lagano se distancirala

FOTO: screenshot

MInistrica kulture Nina Obuljen Koržinek dala je intervju za N1 u kojem je govorila o aktualnim događajima vezanim za HAVC, Mostov prijedlog o otvaranju arhivske građe do 90-ih. Izdvojili smo nekoliko najvažnijih izjava.

Podrška i naputak od premijera Plenkovića

Ministrica je rekla kako se premijer Plenković i prije njenog imenovanja raspitivao o problemima u HAVC-u, u čijem je ona bila Upravnom odboru. “On se, naravno, želio uvjeriti u to kakva je bila moja uloga i moja pozicija i naravno da sam dobila od njega i naputak i podršku da, kad preuzmem funkciju, krenem odmah u rješavanje onih problema. Vrlo jasno da razmotrimo sve nalaze koji su do tada bili, što smo mi i napravili. Mi smo već u prvim mjesecima poduzeli i otklonili neke nepravilnosti koje su bile utvrđene ranijim nalazima.”

Očekivala se ostavka Hrvoja Hribara

Na upit jesu li ona, ili premijer tražili smjenu Hrvoja Hribara, koji je na kraju sam dao ostavku, Obuljen Koržinek je rekla kako je nakon negativnog nalaza državne revizije to bilo očekivano i kako je Hribar “postupio kako je jedino moguće”. “O tome se razgovaralo. Naime, potpuno je jasno kada dođe negativan nalaz, da se postavlja pitanje jesu li to druga upravljačka tijela, dakle, upravni odbor i Ministarstvo kulture, koje dobiva izvještaje, mogli uočiti. Neka pitanja i neke probleme ne možete, zapravo, uočiti dok ne dođe revizija.”

Hasanbegović se sam ogradio od svoje izjave

Na upit kako komentira izjavu svoga prethodnika, bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je rekao kako DORH treba istražiti odgovornost i Hrvoja Hribara i kompletnog upravnog vijeća, ministrica je rekla da od toga ne bježi. “Ja mislim da se i gospodin Hasanbegović sam donekle ogradio od svoje vlastite izjave kad je rekao da o svemu tome treba sud donijeti Državno odvjetništvo. Kao što znate, a o tome je i u javnosti više puta bilo riječi, podignut je niz prijava, neki su postupci već završili i završili su pravomoćnim presudama, koje su uglavnom ukazivale na klevetu. Odnosno, pokazalo se da ono što je tada bilo u javnosti, govorim o 2010., 2011. i 2012. godini, nije bilo točno. Kad sam ja davala svoje izjave, ja sam se pozivala na te sudske presude”, rekla je ministrica.

Ministar je ignorirao zahtjeve HAVC-a da ih primi

Ministrica je rekla kako je kad je bila u Upravnom vijeću HAVC-a, više puta traženo od ministra kulture da ih primi. “Mi smo bili legitimni upravni odbor, željeli smo da se riješe neki naši problemi. Nažalost, on na te opetovane zahtjeve nije reagirao, ali to sve pripada jednom drugom vremenu.”

U raspravu o otvaranju arhiva trebaju se uključiti stručnjaci

“Ova tema, koja je sada potencirana u medijima, sastavni je dio planiranog donošenja novog zakona. Jako puno ljudi govori o tome, a da se možda nije do kraja upoznalo s tim što je klasificirano, što nije klasificirano, tako da mislim da je dobro da se uključe stručnjaci, koji će jedini moći meritorno dati informaciju gdje doista postoje problemi i kako se ti problemi mogu rješavati”, rekla je ministrica komentirajući incijativu o izmjeni Zakona o državnom arhivu prema kojem bi se otvorila sva arhivska građa do 1990.

Puno se govori bez poznavanja detalja

Na upit slaže li se s tim da svi arhivi budu otvoreni, pa i oni klasificirani, što je u prijedlogu Mosta, ministrica je rekla da je za nju neprihvatljivo da bilo koji dio iz tog razdoblja bude zatvoren. “Naravno, treba znati da tu postoji i pitanje zaštite osobnih podataka. Osim toga, jedan veliki dio tog gradiva je već deklasificiran, dakle sve ono što je SOA preuzela, što je bilo u arhivu. Ovdje se najviše govori o arhivu bivše Komunističke partije, koji je, kao sljednik, preuzeo SDP, ali jako puno se o tome govori, bez zapravo poznavanja svih detalja i svih vrlo finih detalja oko dostupnosti, pristupačnosti i tako dalje.”