Moramo priznati, predsjednica je jučer na konferenciji poslovnih anđela održala vrlo dobar govor

Mala analiza istupa predsjednice pred investitorima i poduzetnicima

FOTO: PIXSELL

Jučer se, na konferenciji EBAN Winter University 2016. u sklopu Zagreb Connecta, u Lisinskom okupilo tisuću ljudi, uglavnom mladih poduzetnika iz Hrvatske i svijeta. Konferenciju je, među ostalima, podržala i predsjednica Grabar Kitarović.

Govor koji je održala bio je prilično motivirajući i, slaže se većina sudionika konferencije s kojima smo razgovarali, vrlo dobar. Na njezin istup pažnju je prvi skrenuo poduzetnik i investitor Nenad Bakić, a s njim se slažu Ivana Šoljan, menadžerica i osnivačica HUB-a 385, te poduzetnik Saša Cvetojević s kojima smo razgovarali.

‘Govorila je ono što bi svaki političar trebao’

Govor gospođe Grabar Kitarović razlikovao se od uobičajenih političkih meta govora, s praznim frazama i bez konkretnih momenata. Šoljan smatra da je cijeli predsjedničin nastup bio dobar, civiliziran i uvježban, ali i da su poruke bile relevantne.

“Govorila je ono što bi, u ovakvim prilikama, danas svaki relevantan političar u svijetu trebao govoriti. Na odličnom engleskom, odlično izgovoreno, s dobrom dikcijom i naglascima. Nije predsjednik tu da pokreće startupe i da ih financira, to je pitanje operativne strukture države, kao i svake kompanije. Svaki govor prezentira želje i ideju, ali u njezinom je bilo sadržaja, za razliku od puno političkih govora kod nas koji se sastoje samo od praznih fraza”, kaže Šoljan.

Smatra i kako su iza govora Kolinde Grabar Kitarović stajali dobri podaci, relevantne informacije i činjenično stanje.

Pohvale za sadržaj, ali i izvedbu

Oko ocjene predsjedničina govora, sa Šoljan se složio i poduzetnik Saša Cvetojević koji kaže da predsjednica, za razliku od nekih naših političara, govori odličan engleski i time je u mogućnosti točno prenijeti poruku koju želi. “Mnogi će reći da je sve što je rekla samo skup dobrih želja, no mislim da je sam govor bio upravo ono što se od političara očekuje ispred dvorane pune stranaca, investitora, uprava velikih internacionalnih tvrtki, ali i domaćih poduzetnika te mladih koji još uvijek važu hoće li otići ili ostati u Hrvatskoj”, kaže Cvetojević.

Na predsjedničin nastup na Facebooku se osvrnuo i Nenad Bakić. Napisao je da je održala odličan govor, jedan od onih kojih se ne moramo sramiti u međunarodnom okruženju. A mi smo izdvojili neke dijelove ovog govora o kojem svi pričaju, za koje smatramo da su bili zanimljivi.

1. Živimo u najuzbudljivije vrijeme u povijesti

“Trenutno živimo u najuzbudljivijem vremenu u povijesti, što se tiče razvoja ekonomije, privatnih poslova, startupova i poslovnih modela. Napredak i promjena su tako česti da jučerašnje inovacije, koje su donijele korjenite promjene, budu zamijenjene čak i prije nego što dosegnu stabilnost. Proizvod, medij i ciklusi poslovnih modela postaju sve kraći i kraći. Teško je predvidjeti koliko će trenutni trend trajati i što će ga zamijeniti.”

2. Promjene takozvanog velikog praska

“Takozvane promjene “velikog praska” doslovno su uništile stare gigante i iznjedrile nove. Ova praksa predstavlja prijetnju onima koji su danas na vrhu i daje nadu onima koji su još na faksu ili u garaži. To čini ovo vrijeme iznimno uzbudljivim, punim kaosa i nepredvidljivosti. Ali taj kaos je moguće staviti pod kontrolu i okoristiti se njime.

Jasno je da postoji potreba za organiziranim, ali dinamičnim i fleskibilnim sustavom koji će pružiti platoformu za razvoj nositeljima promjena. Zemlje koje ciljaju na vodeće mjesto u globalnoj ekonomiji moraju imati ovakav sustav. Neke su zemlje i vlade ovo prepoznale i trude se stvoriti ekosisteme koji kultiviraju inovacije, razvoj, nove modele poslovanja i rizik. Želim to vidjeti u Hrvatskoj.”

3. Osigurati podršku startupovima

“Već imamo naše priče o uspjehu startupova koji su dosegli globalnu prisutnost i uspjeh… Ako ih želimo zadržati, moramo se fokusirati na nastavak poboljšavanja na više razina. Prvo, naš obrazovni sustav je već visoko kvalitetan, ali mora biti povezaniji s potrebama poslovnog sektora. Drugo, imamo nekoliko tvrki koje su među vodećima u novim industrijama.

Na nama je da je osiguramo da u njihovom interesu bude mentoriranje i sudjelovanje u razvoju novih tvrtki. Treće, trebamo povećati uključenost svakog dionika u našoj tech i startup zajednici i tako stvoriti velik i dinamičan ekosistem u kojem je suradnja osnovni model ponašanja. Posljednje, moramo poboljšati kvalitetu i učinkovitost naših tech parkova i institucija kao potpornog sustava našim mladim kompanijama i investitorima.”

4. Mlada obrazovana radna snaga

“Tema mlade obrazovane radne snage je ključna za Hrvatsku i za sve naše ekonomije. Dostupnost radne snage danas nam je najtanji resurs na kojem leži razvojni potencijal naših ekonomija. Moramo ojačati obrazovni sustav koji će nam moći stvoriti radnu snagu za ekonomiju budućnosti. S druge strane, moramo stvoriti ekonomiju koja će zadržati i uključiti tu radnu snagu. Ova su dva elementa povezana i bez samo jednog od njih izgubit ćemo najmlađe i najpametnije.

‘Inicijativa tri mora’ usmjerena je prema razvoju kompetitivnih ekonomija baziranih na suradnji. Digitalna ekonomija i ukupna ekonomska suradnja unutar te inicijative su njeni stupovi. To je bilo vidljivo za vrijeme foruma koji smo održali u Dubrovniku prošlog kolovoza s važnim sudjelovanjem Ebana, CRANE-a i drugih investitora anđela iz zemalja koje su sudjelovale.”

5. Jednakost spolova u ICT industriji

“Druga važna točka o kojoj bi danas govorila je jednakost spolova, posebice u ICT industriji koja je tako prisutna u aktivnostima investitora anđela i investicijskih fondova. Nedostatak zaposlenica u tech industriji i općenito u STEM područjima je problem koji je već dobro dokumentiran. To je problem prisutan svugdje u svijetu i zahtijeva našu punu pozornost. Svi su mitovi zanstveno srušeni.

Mit da su učenice manje sposobne u područjima STEM-a. Mit prema kojemu je ženama potrebno više rada da postignu isti rezultat kao muškarci. Svi mitovi koji postoje da bi žene držali na njihovom mjestu su srušeni. Moramo ih se riješiti i u praksi, ako želimo razviti naše ekonomije do njihovog punog potencijala. Ne moramo samo poticati djevojčice da sudjeluju u STEM-u, već ih moramo prestati obeshrabrivati da uđu u to područje”