Most je odustao od predizbornih jamstava; vodeći stručnjak još je u rujnu objasnio zašto su neprovediva

Podsjećamo na istup profesora Smerdela u Telegramu

FOTO: Vjekoslav Skledar

Most je, evidentno, odustao od onih uvjeta koje su prije izbora postavili budućim koalicijskim partnerima. Najavio je to maloprije, doduše ne tako direktno, Božo Petrov. U istupu nakon današnjeg sastanka Nacionalnog vijeća Mosta izjavio je, citiramo, kako mu je drago da je HDZ prihvatio jamstva koja koja je tražio Most. “Ali, ako procedura bude takva da se mora čekati sve da bi se dovela nova Vlada, nećemo dovesti u pitanje formiranje Vlade”.

Nekoliko tjedana prije izbora, šef Mosta sazvao je press konferenciju na kojoj je predstavio sedam uvjeta za potencijalne koalicijske partnere. Pojednostavljeno, od HDZ-a ili SDP-a tražio je izglasavanje određenih zakona prije formiranja koalicije Vlade. “U roku od 15 dana nakon što se odabere stranka kojoj će se prvoj dati prilika da zajedno sastavimo Vladu, imat će rok od 30 dana u kojem će u Saboru moći izglasati nekoliko zakona. Time će pokazati da su spremni provoditi promjene za koje se zalažemo”, rekao je gospodin Božo Petrov na predstavljanju svog plana.

Zašto Mostovo povlačenje baš i nije iznenađenje

Na ispunjenju tih jamstava javno je inzistirao nekoliko puta. Između ostalog, i tijekom izborne noći, kada je dosta rezolutno izjavio kako HDZ ili SDP imaju sedam dana da pristanu na njihove uvjete, ukoliko žele da zajedno sastave Vladu.

Činjenica da je danas reterirao, odnosno izjavio kako će ipak sastaviti Vladu prije izglasavanja zakona, baš i nije iznenađujuća. Koliko je taj plan tehnički teško izvediv, još je u rujnu za Telegram objasnio vodeći stručnjak i šef katedre za ustavno pravo u Zagrebu, Branko Smerdel. U razgovoru s našom novinarkom Tajanom Vlašić profesor je vrlo rezolutno objasnio kako donošenje zakona koje traži Most, u tako kratkom razdoblju, naprosto nije moguće.

Prvenstveno zato što saborska administracija u ovim uvjetima teško može zadovoljiti uvjete propisane općom metodologijom za donošenje propisa, nema dovoljno vremena za javnu raspravu. “Ne može proći čak ni da je izrađen prednacrt, da su predlagatelju jasne alternative i da je obavio cost-benefit analizu. Cilj javne rasprave je ukazati na nedostatke, a ne izraziti suglasnost”, protumačio je profesor Smerdel za Telegram.