Može li Amerika, sad kad se riješila Trumpa, ponovo postati zbilja velika?

Ako Biden i Harris barem donekle obnove imidž zaista velike Amerike, mogli bi obaviti nemjerljivo značajan povijesni zadatak

Trump je razorio veliku, snažno motivirajuću ideju slobodne i poštene Amerike. Trumpova je Amerika postala svjetski etički parij s kojom ni najžešći stvarni amerikanofil ne žele imati ništa, i koja privlači još samo razne ridikule ili poludiktature

Donald Trump, koristeći slogan Make America Great Again, uništio je Sjedinjene Države na barem šest strateških razina, s potencijalno dugoročnim posljedicama. Prvo, Trump je duboko načeo politički sustav Sjedinjenih Država, koji se za njegova mandata prestao držati zakona, procedura i dobrih običaja.

Trumpovo instaliranje Amy Coney Barrett u Vrhovni sud, nekoliko dana uoči izbora, primjer je pristrane i dubinski koruptivne političke prakse. Trumpov pokušaj da zaustavi brojanje glasova i njegovo odbijanje da prizna očigledni poraz spadaju u poteze vrlo bliske pokušaju državnog udara.

Podijelio društvo i delegitimizirao najvišu državnu vlast

Drugo, Trump je toliko duboko podijelio ionako konfliktno američko društvo, da već godinama svjedočimo svojevrsnom građanskom ratu koji se vodi na ulicama velikih američkih gradova. Treće, Trump je otvorenim sabotiranjem borbe protiv korone delegitimizirao najvišu državnu vlast, učinivši je zastrašujuće nekompetentnom, s jednako zastrašujućim posljedicama u broju zaraženih i umrlih.

Četvrto, Donald Trump, kao glavni globalni prorok fake newsa, jednim je dijelom uspio uništiti značaj stvarnih, čvrstih činjenica u političkom životu, ali i šire; vjerojatno nije posve slučajno da se masovni pokret ravnozemljaša pojavio baš u vrijeme njegove vladavine.

Trump je uništio svjetski ugled Amerike

Peto, Trump je počinio niz strateških vanjskopolitičkih pogrešaka: Bliski istok dijelom je izručio Vladimiru Putinu, žestoko se posvađao s Europskom unijom te nije postigao ništa bitno i trajno u neizbježnom konfliktu s Kinom. O svinjarijama u odnosu prema Meksiku i izgradnji famoznog zida, ne treba ni govoriti.

I šesto, Donald Trump uništio je ugled Amerike u očima amerikanofila širom svijeta. Amerikanofilija je jako zarazna jer se tiče slobode. Usprkos rasizmu, ratovima, političkim ubojstvima, policijskom i uličnom nasilju, jednom od najgorih zatvorskih sustava na svijetu, najgorem zdravstvenom sustavu na Zapadu i relativno masovnom siromaštvu, Amerika se barem stotinjak godina smatrala obećanom zemljom.

I to zato što je uspjela institucionalizirati prvo osobnu, a onda i određene zajedničke slobode, te zbog toga što je uspjela stvoriti dojam o jednakosti šansi, koji se katkad uistinu potvrđivao. Bilo da je riječ o siromašnom europskom imigrantu, koji legalno postaje multimilijarder, ili o mladom crncu koji postaje predsjednik u zemlji gdje crnci čine maksimalno 13 posto stanovništva.

Sloboda kao kohezivni i magično privlačni faktor

Granice slobode u Americi neprekidno su se širile i potvrđivale pa su dosegle i legalizaciju paljenja državne zastave pod egidom amandmana o slobodi govora, kao i bezbroj najrazličitijih mogućnosti organiziranja osobnog života u raznim dijelovima SAD-a.

Amerika slobode – a sloboda je, od Ustava do Dylanovih pjesma, zapisana u DNA Sjedinjenih Država – onaj kohezivni i magično privlačni faktor koji je poslije Drugog svjetskog rata učinio Ameriku najpopularnijom zemljom na svijetu.

Taj je faktor esencijalno doprinio rušenju Sovjetskog Saveza i Varšavskog pakta. Američka ideologija slobode dovela je, padom Sovjetskog Savez, do otklanjanja opasnosti od globalnog nuklearnog sukoba, a zatim do pax americane i do krive Fukuyamine paradigme o kraju povijesti. Ta je paradigma prestala vrijediti 11. rujna 2001.godine.

Trump je razorio ideju slobodne i poštene Amerika

Donald Trump razorio je veliku, snažno motivirajuću ideju slobodne i poštene Amerike. Trumpova je Amerika postala svjetski etički parij s kojom ni najžešći stvarni amerikanofil ne žele imati ništa, i koja privlači još samo razne ridikule ili poludiktature poput Orbana, Bolsonara i sirotog premijera susjedne države koji, valjda zadnji na svijetu, smatra da Joe Biden nije pobijedio na američkim predsjedničkim izborima.

Golemo je pitanje može li Amerika, s Bidenom i Harris (i Obamom kao mastermindom obnovljene Demokratske stranke, što se vidjelo u zadnjim danima prije izbora) ponovo postati Amerika zbog koje smo uvijek željeli putovati tamo, čitati američku literaturu, gledati američke filmove, slušati američku glazbu i smatrati da sloboda pojedinca, načelno govoreći, može biti ograničena samo sprečavanjem raznih oblika štete koju pojedinac može nanijeti drugima.

Može li svijetu ponovno vratiti velika Amerika?

Pitanje je, dakle, može li se svijetu ponovo vratiti velika Amerika: Amerika Abrahama Lincolna i Fredericka Douglassa, Amerika Ernesta Hemingwaya i Johna Dos Passosa, Amerika Rose Parks, braće Kennedy, Martina Luthera Kinga i Ruth Bader Ginsburg, Amerika Billa Bradleyja i Katherine Graham, Amerika Billie Holiday, Stevieja Wondera i Brucea Springsteena, Amerika Mohammeda Alija i LeBrona Jamesa?

Može li takva, ikonografska Amerika slobode, borbe i poštenja, ponovo postati uzor svijetu koji se već dulje vrijeme ponaša kao u tridesetim godinama prošlog stoljeća, i kojem danas, najviše od rušenja Berlinskog zida, treba zaista globalni simbol čvrstih dobrih vrijednosti? Nismo sigurni.

No, ako Biden i Harris barem donekle obnove imidž zaista velike Amerike, umjesto ove Trumpove tragične karikature Amerike, novi bi predsjednik i potpredsjednica Sjedinjenih Država mogli obaviti nemjerljivo značajan povijesni zadatak.