Može li (i kako točno) NATO savez preživjeti ovaj sukob Rusije i Turske?
Vladimir Putin već godinama pokušava potkopati jedinstvo NATO-a
Hladno, mirno i čisto razmišljanje, koje je očuvalo NATO savez tijekom Hladnog rata, sada je propalo. Desetljeća pažljive diplomacije i politike nedjelovanja tijekom utrke u nuklearnom naoružavanju 1950-ih, 60-ih 70-ih godina, koja je mogla svijet pretvoriti u prah, Turska je uništila u nekoliko sekundi.
Tijekom kubanske raketne krize 1962., sovjetske invazije Afganistana 1979., raspoređivanja nuklearnog oružja u zapadnoj Europi u 1980-ih i mnogih drugih problematičnih poteza, NATO nikad nije izravno reagirao prema Moskvi. Sve se to promijenilo jučer, kad su turski lovci F-16 oborili ruski ratni avion – prvi je to put od 1950-ih da je zemlja koja je članica NATO-a poduzela takvu akciju. Ruski je predsjednik sada postavio novi strateški cilj: destabilizirati i razbiti NATO. Svaka šansa da se rat u Siriji ubrzo okonča sad je propala, piše CNN.
Propala velika koalicija
Vladimir Putin već godinama pokušava potkopati jedinstvo NATO-a, bilo da je riječ o preletima ruskih zrakoplova iznad Baltika ili obala Velike Britanije, destabilizaciji Ukrajine ili aneksiji Krima. Ruski predsjednik stalno podbada NATO, testirajući njegovu odlučnost i iskušavajući mu čvrstinu. No, tada je NATO – vojni savez formiran nakon Drugog svjetskog rata, koji čine zemlje Sjeverne Amerike i zapadne Europe, i koji danas ima 28 članica – bio ujedinjen i čvrst.
PHOTOS: Turkey shoots down a Russian warplane near the Syrian border. https://t.co/aa3cFHQ3Zn pic.twitter.com/PXNegrEUV8
— Reuters (@Reuters) November 24, 2015
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je jučer nakon hitnog sastanka da je savez “solidaran s Turskom i podupire njen teritorijalni integritet našeg saveznika”. No, njemački i češki dužnosnici izrazili su iznenađenje potezima Turske – rušenjem ruskog aviona koji je bio u turskom zračnom prostoru niti 30 sekundi.
Predsjednik SAD-a Barack Obama izjavio je da Turska ima pravo braniti svoj zračni prostor i dodao kako očekuje da će idućih dana razgovarati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i saznati više o svemu.
Obama i francuski predsjednik François Hollande pozvali su Rusiju da se pridruži njihovoj koaliciji te da zajednički napadnu položaje tzv. Islamske države u Siriji. To se ovog tjedna činilo čak i mogućim: Hollande je izgubio 130 građana u napadima u Parizu, a Putin njih 224 u padu putničkog zrakoplova, izazvanom bombom terorista. No, zbog Erdogana sve je palo u vodu.
IS sada mora samo čekati
Rušenje ruskog zrakoplova daje zamah Erdoganovim neprijateljima, koji tvrde da je premekan prema islamiskim ekstremistima te da pokušava uskrsnuti Osmansko Carstvo, a Putin je otišao i korak dalje te ga optužio da surađuje s teroristima. Putinu je zapravo rušenje aviona dobro došlo, gledano iz perspektive njegovih težnji za potkopavanjem NATO-a.
Erdoganovi NATO partneri sada na njega gledaju kao na nestabilni i zapaljivi element, a ne kao na stabilnog, smirenog partnera iz vremena Hladnog rata. I u Turskoj je njegova politika sve samo ne uspješna: tu su stroga kontrola medija i sukobi s Kurdima, kao i nedjelovanje turske vojske tijekom gotovo dvije godine napredovanja džihadista IS-a u Siriji.
Kad se konačno odlučio na vojnu akciju, mete su mu češće bile kurdske skupine koje se bore protiv ekstremista nego džihadisti. Nakon što su bombaši samoubojice napali grad Suruc, Turska je konačno odobrila SAD-u korištenje jedne od njenih zračnih baza za misije protiv IS-a, no dvije zemlje imaju različite planove.
Dok SAD vidi kurdske pobunjenike kao saveznike u borbi protiv IS-a, Turska ih i dalje napada, u želji da oslabi separatiste. U svjetlu svega ovoga, IS sada mora samo jedno – čekati. Jer neslaganja među partnerima u NATO-u, kao i nepromišljene akcije poput Erdoganove, mogu samo pripomoći njihovom daljnjem opstanku.