Može li Tolušić samo tako privatna zemljišta davati u zakup? Pitali smo stručnjake je li to problematično

Ministar je najavio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu

ZADNJA IZMJENA: Jul 17, 2017
Foto: PIXSELL

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao biti donijet do kraja ove godine, a jedna od njegovih ključnih novosti bit će mogućnost da država privatna poljoprivredna zemljišta, čiji vlasnici nisu poznati ili pak nisu dostupni, daje u koncesiju. Nakon pet godina koncesije, ukoliko vlasnik i dalje ne bude poznat, novac od tog zakupa uplaćivat će se u lokalni ili državni proračun.

Pet godina, kako doznaje Večernji list, sredstva od zakupa čuvat će se na posebnom računu. Riječ je o izmjenama kojima se pokušava omogućiti što veća iskoristivost poljoprivrednih zemljišta koja su sada neobrađena i zarasla. Međutim, pravni stručnjaci koji se bave imovinsko-pravnim odnosima i zemljišno-knjižnom problematikom tvrde kako ovakvo zakonsko rješenje krije niz zamki, posebno opasnost od kršenja prava vlasništva, što je jedna od osnovnih ustavnih kategorija.

Šturo ministrovo obrazloženje

“Sve ćemo urediti daljim pravilnicima, i dokumentaciju i proceduru. Bit ćemo vrlo rigorozni u kontrolama pa unaprijed upozoravam sve da igraju fer i korektno”, najavljuje ministar Tolušić, a pravni stručnjaci upozoravaju kako bi se država mogla suočiti s ozbiljnim sudskim i financijskim posljedicama ukoliko privatna zemljišta krene olako davati u koncesiju.

“Vlasništvo, kao i mirno uživanje u vlasništvu, ustavne su kategorije”, naglašava odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, dodajući kako vlasništvo građane i obvezuje. “Vlasnik zemljišta mora se o toj svojoj imovini brinuti i ona ne smije štetiti drugima, ukoliko je npr. zapuštena”, objašnjava odvjetnica Drenški-Lasan.

Država smije intervenirati

“Iako država ima pravo intervenirati u privatno vlasništvo, nisam sigurna hoće li u ovom slučaju to uplitanje države biti razmjerno do te mjere da neće uništiti samu bit vlasništva”, napominje odvjetnica. Nekolicina odvjetnika s kojima smo razgovarali smatra kako bi ovaj potez države bio potpuno protuustavan, budući da je vlasništvo najveća vrednota.

“Moguće je izvlaštenje i ograničavanje prava vlasništva uz pravičnu naknadu, ali ovdje bi netko, tko pet godina ne bi bio dostupan državi kao vlasnik zemljišta, mogao ostati bez ičega. Odnosno, mogao bi ostati bez te naknade za koncesiju jer je netko drugi bez njegovog dopuštenja koristio to zemljište”, rekao nam je jedan od pravnih stručnjaka s kojima smo razgovarali. Naš sugovornik podsjeća i kako će dodatan problem za provođenje najavljenih izmjena stvoriti i još uvijek nesređene zemljišne knjige. Naime, vlasništvo ne zastarijeva, zbog čega se pravi vlasnik uvijek može javiti sa željom da koristi svoje zemljište.

Ali postoje i opasne zamke…

I odvjetnik Vedran Ramadanović, stručnjak za imovinsko-pravne odnose napominje kako se država u razmjernoj mjeri može uplitati u vlasništvo. “U pitanju je razmjernost, ali i pitanje što se time u stvari želi postići”, navodi odvjetnik Ramadonović. No, upozorava i kako će se o pitanju razmjernosti uplitanja države zasigurno morati očitovati Ustavni sud, budući da se prilikom realizacije toga moraju poštivati sva ustavna jamstva.

“Zakon mora biti kvalitetan te usklađen i s Ustavom i s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Mora imati svoju svrhu i mora biti tehnički provediv”, dodaje odvjetnik Ramadanović. Prema Članku 3. Ustava vlasništvo je nepovredivo i predstavlja najvišu vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske, te je jedan od temelja za tumačenje Ustava. I Člankom 48. Ustava jamči se pravo vlasništva. Članak 50. Ustava propisuje, pak, da je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.

Lokalni čelnici određuju u zakup

“Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi”, stoji u Ustavu. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, točnije njegovom Članku 32., država se može uplesti u vlasništvo kada je u pitanju njezin interes ili sigurnost.

Riječ je o tzv. sekvestraciji, kojom se lokalnom čelniku – načelniku općine, gradonačelniku ili županu daje ovlast da privremeno upravlja nečijim vlasništvom, u ovom slučaju poljoprivrednim zemljištem. To se, objašnjavaju nam pravni stručnjaci, mora učiniti uz poštivanje pravila o privremenom skrbništvu za slučaj da su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta. Kada država sekvestira zemlju, odnosno preuzme ju u privremeno upravljanje, može ju davati i u zakup.

“Vrlo vjerojatno država neće uzimati zemljišta u vlasništvo, već ih samo davati u zakup. Vjerojatno će se ići upravo na sekvestraciju. To se može obrazložiti željom da se spriječi propadanje zemljišta, budući da su ona prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu od posebnog interesa za Hrvatsku”, kazao nam je jedan od sugovornika, Kako dodaje, za pretpostaviti je da će se na davanje u zakup ići u slučajevima kad vlasnici ne ispunjavaju svoju zakonsku obvezu – održavanje, odnosno korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
930 članaka Više o autoru