Na prvi pogled, stvar je rutinska i nimalo neočekivana. Ne i dosadna, jer je u njenoj biti izgledna drama koja će se krenuti odvijati nakon što se zatvore birališta. Ali, ankete koje se rade po izbornim jedinicama zasad pokazuju gotovo navlas isto što su posljednje barem dvije godine pokazivale i one redovne, koje se rade na razini cijele države. Dakle, HDZ prvi, SDP dosta iza na drugom mjestu, a zatim, opet dosta iza SDP-a, otprilike podjednaki Domovinski pokret, Most i Možemo!.
Jedina bitnija razlika je ta da se razlika između SDP-a i HDZ-a bitno smanjila – posljednjih godina je anketna potpora stranci Andreja Plenkovića znala biti i dvostruko viša od one ekipi oko Peđe Grbina, no razlika između dviju koalicija koje predvode ove stranke bit će znatno manja od toga. I to toliko manja da je veliko pitanje hoće li, kako, i po kojoj cijeni HDZ moći sastaviti još jednu Vladu.
Gdje su iznenađenja?
Jer, od svih onih kojima aktualne i u pravilu mnogo preciznije ankete zasad predviđaju osvajanje saborskih mandata (tu su još, zasad i koalicija Fokus-Republika, i IDS, i lista Matije Posavca) samo je Domovinski pokret ostavio odškrinuta vrata koaliciji s HDZ-om. Ostali su svi tu mogućnost rezolutno odbili pa će računica, zbrajanja i pregovaranja nakon zatvaranja birališta možda kriti i napetiju utrku od one u predizbornoj kampanji.
Aktualne ankete, međutim, pokazuju i jednu stvar koja je u posljednjih 15-ak godina na izborima u Hrvatskoj bila potpuno nezamisliva. Nema iznenađenja u vidu nove, svježe snage predodređene za bljesak. Niti jedne. A ako je išta bilo obilježje hrvatskih parlamentarnih izbora od 2011. do danas, onda su to upravo bile stranke koje su se iz gotovo pa anonimnosti brzo vinule do rezultata koji su varirali između vrlo dobrih do fantastičnih.
Od Laburista do Škore i Tomaševića
Prije 13 godina to su bili danas zaboravljeni Laburisti Dragutina Lesara, koji su svojim zalaganjem za lijeve ekonomske politike došli do šest mandata. Četiri godine kasnije, Most je napravio najveći šok u biračkim kutijama otkad postoji Hrvatska – mladi i slabo poznati lokalni političari su svojom “nadideološkom” i ekonomski liberalnom pričom iznenadili i javnost i anketare, te odjednom, mimo prognoza, došli do 19 mandata. Devetnaest!
Godinu dana kasnije, zabljesnuo je ultrapopulistički Živi zid. Iako su 2015. uzeli samo jedan mandat, na izvanrednim izborima osvojili su čak osam mjesta u Saboru. Naposljetku, prije četiri godine na biralištima su svoj ne pretjerano dugi staž u politici kapitalizirali u Zeleno-lijevoj koaliciji koju je predvodila stranka Možemo! (sedam mandata). Još kraći politički rok službe su, pak, još žešće u mandate pretvorili ljudi Miroslava Škore i novoosnovanog desnog Domovinskog pokreta, koji su pokupili čak 16 saborskih mjesta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dobra vijest za HDZ
Danas, međutim, ništa ne daje za zaključiti da se sprema neko iznenađenje takvog tipa, da netko novi uzme barem pet-šest mandata. Možda se dogodi da neka manja i nova stranka probije izborni prag od pet posto glasova u jednoj ili dvije izborne jedinice, ali to će se teško moći uspoređivati s eksplozivnim rezultatima svih gore navedenih stranaka.
To je, svakako, dobra vijest za velike stranke, a pogotovo za najveću, HDZ. Novi igrači, oni koji plove oko izbornog praga, u pravilu uzmu mandate koji se preračunavanjem po d’Hondtovoj formuli daju relativnim pobjednicima po izbornim jedinicama. U situaciji u kojoj odgovor na pitanje o tome tko će vladati Hrvatskom naredne četiri godine može ovisiti o dva-tri glasa u Saboru, to je svakako vrlo bitan detalj.
Drame tek slijede
Naravno, sama priroda iznenađenja kao takvog ovdje nalaže oprez. Ne bi bilo prvi put da birači daleko snažnije poguraju neku stranku koju su ankete jedva registrirale. Primjerice, anketa koju radi Promocija plus po izbornim jedinicama je Mostu nekoliko dana pred izbore 2015. godine davala pet mandata (i to je bio golem napredak za tu stranku u odnosu na ranije rezultate). Osvojili su ih – dakle, uzeli uglavnom najvećim strankama – 19.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Godinu kasnije, ista anketa je Živom zidu davala tri mandata. Osvojili su ih – dakle, uzeli uglavnom najvećim strankama – osam. Izborne (i postizborne) drame, a možda i iznenađenja, dakle, tek slijede.
Na ovim izborima, sugeriraju ankete, slijedi scenarij koji je bio nezamisliv u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj
Ovo će se svidjeti HDZ-u - ankete ne predviđaju iznenađujući uspon neke nove stranke
U Hrvatskoj su izborni uspjesi novih snaga postali - pravilo. Od Laburista, preko Mosta, Živog zida, pa do Domovinskog pokreta i Možemo!, uvijek je netko iznenadio. Zasad se čini da tako neće biti 17. travnja
Na prvi pogled, stvar je rutinska i nimalo neočekivana. Ne i dosadna, jer je u njenoj biti izgledna drama koja će se krenuti odvijati nakon što se zatvore birališta. Ali, ankete koje se rade po izbornim jedinicama zasad pokazuju gotovo navlas isto što su posljednje barem dvije godine pokazivale i one redovne, koje se rade na razini cijele države. Dakle, HDZ prvi, SDP dosta iza na drugom mjestu, a zatim, opet dosta iza SDP-a, otprilike podjednaki Domovinski pokret, Most i Možemo!.
Jedina bitnija razlika je ta da se razlika između SDP-a i HDZ-a bitno smanjila – posljednjih godina je anketna potpora stranci Andreja Plenkovića znala biti i dvostruko viša od one ekipi oko Peđe Grbina, no razlika između dviju koalicija koje predvode ove stranke bit će znatno manja od toga. I to toliko manja da je veliko pitanje hoće li, kako, i po kojoj cijeni HDZ moći sastaviti još jednu Vladu.
Gdje su iznenađenja?
Jer, od svih onih kojima aktualne i u pravilu mnogo preciznije ankete zasad predviđaju osvajanje saborskih mandata (tu su još, zasad i koalicija Fokus-Republika, i IDS, i lista Matije Posavca) samo je Domovinski pokret ostavio odškrinuta vrata koaliciji s HDZ-om. Ostali su svi tu mogućnost rezolutno odbili pa će računica, zbrajanja i pregovaranja nakon zatvaranja birališta možda kriti i napetiju utrku od one u predizbornoj kampanji.
Aktualne ankete, međutim, pokazuju i jednu stvar koja je u posljednjih 15-ak godina na izborima u Hrvatskoj bila potpuno nezamisliva. Nema iznenađenja u vidu nove, svježe snage predodređene za bljesak. Niti jedne. A ako je išta bilo obilježje hrvatskih parlamentarnih izbora od 2011. do danas, onda su to upravo bile stranke koje su se iz gotovo pa anonimnosti brzo vinule do rezultata koji su varirali između vrlo dobrih do fantastičnih.
Od Laburista do Škore i Tomaševića
Prije 13 godina to su bili danas zaboravljeni Laburisti Dragutina Lesara, koji su svojim zalaganjem za lijeve ekonomske politike došli do šest mandata. Četiri godine kasnije, Most je napravio najveći šok u biračkim kutijama otkad postoji Hrvatska – mladi i slabo poznati lokalni političari su svojom “nadideološkom” i ekonomski liberalnom pričom iznenadili i javnost i anketare, te odjednom, mimo prognoza, došli do 19 mandata. Devetnaest!
Godinu dana kasnije, zabljesnuo je ultrapopulistički Živi zid. Iako su 2015. uzeli samo jedan mandat, na izvanrednim izborima osvojili su čak osam mjesta u Saboru. Naposljetku, prije četiri godine na biralištima su svoj ne pretjerano dugi staž u politici kapitalizirali u Zeleno-lijevoj koaliciji koju je predvodila stranka Možemo! (sedam mandata). Još kraći politički rok službe su, pak, još žešće u mandate pretvorili ljudi Miroslava Škore i novoosnovanog desnog Domovinskog pokreta, koji su pokupili čak 16 saborskih mjesta.
Dobra vijest za HDZ
Danas, međutim, ništa ne daje za zaključiti da se sprema neko iznenađenje takvog tipa, da netko novi uzme barem pet-šest mandata. Možda se dogodi da neka manja i nova stranka probije izborni prag od pet posto glasova u jednoj ili dvije izborne jedinice, ali to će se teško moći uspoređivati s eksplozivnim rezultatima svih gore navedenih stranaka.
To je, svakako, dobra vijest za velike stranke, a pogotovo za najveću, HDZ. Novi igrači, oni koji plove oko izbornog praga, u pravilu uzmu mandate koji se preračunavanjem po d’Hondtovoj formuli daju relativnim pobjednicima po izbornim jedinicama. U situaciji u kojoj odgovor na pitanje o tome tko će vladati Hrvatskom naredne četiri godine može ovisiti o dva-tri glasa u Saboru, to je svakako vrlo bitan detalj.
Drame tek slijede
Naravno, sama priroda iznenađenja kao takvog ovdje nalaže oprez. Ne bi bilo prvi put da birači daleko snažnije poguraju neku stranku koju su ankete jedva registrirale. Primjerice, anketa koju radi Promocija plus po izbornim jedinicama je Mostu nekoliko dana pred izbore 2015. godine davala pet mandata (i to je bio golem napredak za tu stranku u odnosu na ranije rezultate). Osvojili su ih – dakle, uzeli uglavnom najvećim strankama – 19.
Godinu kasnije, ista anketa je Živom zidu davala tri mandata. Osvojili su ih – dakle, uzeli uglavnom najvećim strankama – osam. Izborne (i postizborne) drame, a možda i iznenađenja, dakle, tek slijede.