Na Županijskom sudu počelo je suđenje Đuri Gavriloviću; kaže kako ne misli da je kriv za ratno profiterstvo
Optužen je da je s novcem namijenjenim obrani Hrvatske kupio tvrtke Gavrilović holdinga
Danas je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje Đuri Gavriloviću zbog optužbi za ratno profiterstvo. Gavrilović je na početku suđenja rekao kako se ne smatra krivim za optužbe da je u vrijeme Domovinskog rata, potkraj 1991. godine, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović.
Tužiteljstvo je uvjereno kako će dokazati Gavrilovićevu krivnju, kao i ulogu tadašnjeg ministra financija Martinovića u prikrivanju nezakonite kupovine tvrtki iz sastava Gavrilovića koje su tada bile u vlasništvu države. Gavrilovićev odvjetnik Rajko Čogurić upozorio je još jednom da je nastupila zastara za procesuiranje ovog slučaja, pa se ustrajavanjem na progonu krše prava njegovog klijenta.
“Đuro Gavrilović nije korstio otežani rad državnih tijela tijekom rata. Osim toga, država je funkcionirala, što se vidi po tome da je uspješno nabavljano oružje i da se Hrvatska uspješno obranila, a Gavrilović je i u tome pomogao. Spasio je od propadanja gospodarski subjekt kakvih je mnogo u to vrijeme propalo”, rekao je je Čogurić. Među svjedocima će na sud biti pozvani Slavko Degoricija, Vjekoslav Brajović, Ivica Papeš i Dražen Melčić koji bi trebali opisati porijeklo novca kojim je kupljen Gavrilović.
Kupnja tvrtki iz Gavrilović holdinga
Ukupna knjigovodstveno procijenjena vrijednost tvrtki iz Gavrilović holdinga, koje su tad bile u stečaju, iznosila je tadašnjih 67.997.888,21 DEM. Gavrilović je za njihovu kupnju potpisao ugovor 11. studenoga 1991. godine, s time da se obvezao platiti dio od 3.305.000,00 DEM u roku 90 dana. Preuzeo je tu obvezu iako u tom trenutku nije imao dostatnih sredstava, niti je, kako sumnjaju istražitelji, imao namjeru vlastitim novcem kupiti dijelove Gavrilovića.
Kako nije imao novca Gavrilović se, stoji u optužnici, za pomoć obratio poduzetniku Ivici Papešu. Znao je, naime, da on na svom računu ima dva milijuna maraka koji su trebali biti iskorišteni za kupnju oružja, no realizacija toga je zapela. Zato je tražio tadašnjeg ministra financija Juru Martinovića, koji je u ono vrijeme bio ovlašten raspolagati novcem za obranu Hrvatske, da Papeš prebaci novac na njegov račun.
Početkom ožujka Martinović je to i učinio te se ubrzo na Gavrilovićevu austrijskom računu našla pozamašna svota. On je pak tim novcem platio ugovoreni prvi dio svoje obveze za kupnju Gavrilovića, no istodobno je oštetio Hrvatsku jer se radilo o namjenskim sredstvima. U optužnici se navodi da je Gavrilović državi uzeo 7.894.346,63 kune. Zbog ovog poteza Gavrilović je optužen i za poticanje ministra financija na zlouporabu ovlasti.
Pritisak zbog arbitražnog postupka?
Gavrilović je optužnicu pokušao srušiti pozivajući se na slučaj bivšeg premijera Ive Sanadera. Naime, presudu Sanaderu za ratno profiterstvo, prema kojoj je kao zamjenik ministra vanjskih poslova ugovaranjem kredita za gradnju veleposlanstava krajem 1994. godine sebi isposlovao proviziju od pet posto u gotovini, ukinuo je Ustavni sud RH zaključivši da je za to kazneno djelo nastupila zastara prije nego što je u lipnju 2010. godine izmjenjen Ustav.
Tim izmjenama omogućen je progon nedjela iz doba Domovinskog rata i poslijeratne privatizacije. Županijski sud u Zagrebu taj argument nije prihvatio, a obitelj Gavrilović optužnicu je ocijenila zastrašujućom, ističući da je konstruirana samo zbog pritiska na vođenje međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje od Republike Hrvatske odštetu od 300 milijuna eura i brojne nekretnine u Petrinji.