Najrelevantnije istraživanje otkrilo poražavajuće rezultate hrvatskih sveučilišta, nema nas u prvih 500
Od susjednih zemalja, samo BiH nema sveučilište u top 500
Nakon što su prije nekoliko dana objavljeni rezultati istraživanja Webometricsa, prema kojem je Sveučilište u Zagrebu zauzelo 458. mjesto, ono u Rijeci 1528. mjesto, a u Splitu 1571. mjesto, novo istraživanje kvalitete svjetskih sveučilišta, koje provodi Centar za kvalitetno obrazovanje na sveučilištu Jiao Tong, kaže da sveučilišta iz Hrvatske nema niti u prvih 500 na svijetu, što je samo potvrdilo dosta poražavajuće rezultate za hrvatsko obrazovanje.
Podsjetimo, prema istraživanju Webometricsa Sveučilišta u Ljubljani i Beogradu postigla su bolje rezultate od hrvatskih pa je Ljubljana završila na visokom 216. mjestu, a Beograd na 431. Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras tada je rekao da je zadovoljan tom pozicijom koja je za pedesetak mjesta bolja nego prošle godine, ali je i upozorio: “Ne mogu se nekritički te liste uzimati kao mjerila kvalitete”, prenio je Večernji.
Međutim, bez obzira na pokušaje objašnjenja loših rezultata i relativizacije istraživanja, nova i najopsežnija istraživanja pokazuju ono što već godinama znamo. Hrvatska je zemlja znanja samo deklarativno. Naime, u Akademskom rangiranju svjetskih sveučilišta, koje provodi već spomenuti Centar za kvalitetno obrazovanje na sveučilištu Jiao Tong, Sveučilište u Zagrebu nije ušlo čak niti u prvih 500 svjetskih sveučilišta. Akademsko rangiranje smatra se najrelevantnijim pokazateljem kvalitete obrazovanja koje pružaju svjetska sveučilišta.
Nobelove nagrade, a ne web stranice
Sveučilišta su rangirana prema nekoliko akademskih ili istraživačkih kriterija, uključujući Nobelove nagrade ili Fields medalje za matematiku koje osvajaju alumni ili zaposlenici obrazovnih institucija. Zatim, pri rangiranju uzeti su u obzir istraživači koji objavljuju često citirane znanstvene radove, radovi objavljeni u najboljim znanstvenim časopisima Nature i Science, radovi zabilježeni u najbitnijim indeksima i na kraju su sve te ocjene podijeljene s brojem studenata kako bi se dobila per-capita uspješnost obrazovne institucije.
S druge strane, nedavno objavljeno istraživanje Webometrics gleda samo na prisutnost sveučilišta na internetu. “Objedinili smo većinu domena i na naše web stranice počeli stavljati sadržaj na engleskom jeziku. Računamo na to da će nam se sljedeće godine pozicija poboljšati za 30 posto” rekao je rektor Splitskog sveučilišta, prof. dr. Šimun Anđelinović za Večernji prilikom objave rezultata Webmetricsa.
Dvije godine izvan top 500
Zagrebačko sveučilište već dvije godine za redom ne ulazi u 500 najboljih sveučilišta, a pogledom na grafikon koji prikazuje trend ranga Sveučilišta u Zagrebu, vidimo da je tri godine zaredom zamjetan pad kvalitete obrazovanja.
S druge strane, sveučilište u Beogradu nalazi se između tristotog i četiristotog mjesta svjetske liste najboljih sveučilišta. Sveučilište u Ljubljani, također je ušlo u elitno društvo najboljih visokoobrazovnih institucijana svijetu. Naime, ljubljansko sveučilište nalazi se između 400. i 500. mjesta, s tima da od 2013. godine pokazuju trend poboljšanja.
Samo BiH nema predstavnika među 500 najboljih
Od zemalja iz susjedstva, samo Bosna i Hercegovina nema sveučilište među 500 najboljih. Mađarska svoga predstavnika ima u Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti.
Što se tiče najboljih svjetskih sveučilišta, u prvih 10 samo su dva izvan SAD-a, a to su britanski Cambridge i Oxford. Tek na dvadesetom i dvadesetprvom mjestu nalaze se sveučilišta izvan engleskog govornog područja; Savezni institut za tehnologiju u Zurichu i Sveučilište u Tokiju.