Nakon 10 godina, danas konačna presuda Karadžiću za masovne pokolje i ratne zločine
Nepravomoćno je osuđen na 40 godina zatvora
Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći se u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid. Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.
Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja. Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.
Oslobođen krivnje za genocid izvan Srebrenice
Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora. Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.
Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa. Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.