Nakon novog intervjua, čini se da je plagijat najmanji problem; Barišić je posve nekompetentan i neupućen
Donosimo citate intervjua iz Jutarnjeg i grafove koji demantiraju ministra
Ministar Pavo Barišić ponovno je dao veliki intervju za tiskano izdanje Jutarnjeg u kojem detaljno brani svoje nedavno prezentirane teze o hrvatskom školskom sustavu kao kvalitetnom. U razgovoru s novinarkom Mirelom Lilek pokušao je, piše, objasniti “zašto na sustav gleda ružičastim naočalama”. Prenosimo njegove glavne teze i donosimo grafove koji pokazuju da su prilično cinične.
1. Detaljizirao je svoju nedavnu izjavu kako su naše škole dobro opremljene, “čak nešto iznad prosjeka Europske unije”
“Želio sam istaknuti da smo dobri po više kriterija. Neki su od njih omjer nastavnika na broj učenika, stručna sprema učitelja, izvanškolske aktivnosti, čak i plaće učitelja…”. “To su sve podaci prema kojima prilično dobro stojimo u odnosu na prosjek Europe. Naime, u Izvješću OECD-a za Hrvatsku za međunarodno istraživanje PISA 2015. navodi se da je Hrvatska po kvaliteti obrazovnih sredstava škole među najboljima, treća od 69 zemalja”.
2. Ministar smatra da je teza kako “hrvatska škola potiče biflante” netočna
“Škola potiče razvoj svakog učenika i njeguje posebnost. U Hrvatskoj imamo inkluzivno obrazovanje koje potiče osobni razvoj učenika. Polazi od toga da je svaki učenik posebnost te se na njemu gradi cijeli sustav odgoja i obrazovanja. Velika kvaliteta našeg školstva jest ta što njeguje darovitost…”.
3. Hrvatske škole omogućuju duhovni razvoj
“Dakle, škola nije samo za biflanje, nego je usredotočena na skladan odgoj te duhovni razvoj i rast”.
4. Prozor u svijet nije internet nego škola
“Mislim da je škola, a ne internet, i dalje prozor u svijet. Bez obzira na internet i druga pomagala, škola je svijet u malome. Kakvu školu imamo sada, takav ćemo svijet imati za nekoliko godina”.
Kakvu točno školu imamo, pokazuju relevantna globalna istraživanja. Recimo, svjetski index obrazovanja, metrika koju prate Ujedinjeni Narodi u sklopu svog Human Development Indexa. Index obrazovanja izračunava se na temelju očekivanog trajanja školovanja djeteta koje sada ulazi u školu, i prosječnog broja godina školovanja kod stanovništva starijeg od 25 godina. Hrvatska je po tom Indexu ispod većine zemalja EU, s iznimkom Bugarske, Rumunjske i Portugala:
Hrvatska je također ispod gotovo svih ostalih tranzicijskih zemalja, Slovenije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske… Prosječni broj godina provedenih u školovanju jedan je od ključnih parametara za utvrđivanje kvalitete obrazovnog sustava, a SAD, Zapadna Europa i dobar dio Azije doslovno su opsjednuti povećanjem broja stanovnika koji iz srednje škole nastavljaju na fakultet / visoku školu.
Jasno, nije sve u godinama provedenim u klupama. Zato valja podsjetiti na rezultate istraživanja PISA iz 2012. godine, koju je proveo OECD uz 31 partnersku zemlju van OECD-a (poput Hrvatske). Na uzorku od 510 tisuća učenika, Hrvatska je ostvarila ispodprosječne rezultate u sve tri kategorije. U matematici smo bili posebno slabi, ispod EU prosjeka:
Slično je bilo i u znanosti:
Inače, PISA je koncipirana tako da ne provjerava gradivo naučeno napamet, već konkretne vještine i rješavanje problema. Bez obzira na kulturu, tradiciju i nacionalne specifičnosti, sva djeca imaju jednake šanse za postizanje dobrih rezultata. Rezultate posljednjeg istraživanja, objavljenog prije nekoliko mjeseci, možete pronaći na ovom linku.
Iz svih relevatnih istraživanja i međunarodnih izvora jasno je: Hrvatska ima lošiji sustav obrazovanja od europskog ili svjetskog prosjeka, lošiji i od većine ostalih tranzicijskih zemalja. Hrvatsko obrazovanje nije dovoljno kvalitetno i učenicima uskraćuje prave vještine. Činjenica da nadležni ministar negira poantu globalnih istraživanja poraznija je od svih njegovih afera.