Nakon otkrića poslovnih veza s MOL-om, susret Karamarka i mađarskog ministra ima dosta drugačiji kontekst
U vrijeme susreta Ana Karamarko primala je novac od lobista MOL-a
U srpnju 2015., šef Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko sastao se u Zagrebu s mađarskim ministrom vanjskih poslova Petrom Szijjartom, koji je ocijenio da su “odnosi Hrvatske i Mađarske na najnižoj razini dosad”. Vodeća mađarska news agencija MTI izvijestila je da se razgovaralo o unaprijeđenju odnosa, s naglaskom na energetiku, ali i sukobu oko Ine i MOL-a.
Zbog tematike sastanka Tomislava Karamarka odmah su kritizirali politički rivali i mediji, s obzirom na međunarodne arbitraže koje Hrvatska vodi protiv mađarskog MOL-a zbog navodne korupcije i mita od 10 miljuna eura kod prodaje Ine za mandata Ive Sanadera.
‘Priča o Ini i MOL-u nesuvisla je konstrukcija’
“Dobri odnosi MOL-a i Ine ključni su za unaprijeđenje odnosa između Hrvatske i Mađarske”, kazao je na sastanku ministar Szijarto, a Karamarko je pak tvrdio kako su razgovarali isključivo o stranačkoj, a ne državnoj politici. “Priča o Ini i MOL-u doista je nesuvisla konstrukcija”, odgovorio je predsjednik HDZ-a na optužbe.
O tom je susretu HDZ na svojoj stranici izvijestio vrlo šturo, bez spominjanja razgovora o energetici, Ini i MOL-u, s nizom fraza o “prijateljskoj Mađarskoj” i “zanemarenoj suradnji”. “Tomislav Karamarko naglasio je kako je potrebno intenzivirati suradnju i na političkom i na gospodarskom planu”, stoji na webu HDZ-a.
Suradnja u vrijeme spornog sastanka
Sporni susret sada je dobio sasvim novi kontekst. Tek sada znamo da je, u vrijeme sastanaka u Zagrebu, tvrtka supruge Tomislava Karamarka imala je aktivnu suradnju s ključnim lobistom MOL-a u Hrvatskoj, Josipom Petrovićem. I to na području energetike. Josip Petrović, kojeg je Ana Karamarko u medijima predstavila kao “obiteljskog prijatelja”, također je svjedok u procesu arbitraže oko Ine.
“‘Suradnja Drimije i Peritus savjetovanja raskinuta je 31. 12. 2015.”, kazala je Ana Karamarko za Novu TV. Što znači da je, u vrijeme spornog sastanka s mađarskim ministrom vanjskih poslova, od lobista mađarskog MOL-a i sudionika sporne prodaje Ine MOL-u, još uvijek dobivala paušalnu naknadu od 2500 eura.
Pitanje arbitraže i hrvatskih investicija
Još neobičnije, mađarski ministar vanjskih poslova na spornom je sastanku s Karamarkom razgovarao i o predmetima koji bi se mogli doticati pitanja iz međunarodne arbitraže Hrvatske i MOL-a. “Činjenica da Hrvatska neće investirati u izgradnju plinske interkonekcije koja bi omogućila razmjenu plina između dviju zemalja ima negativan učinak na mađarsku energetsku sigurnost”, izjavio je Szijarto prilikom spornog sastanka u Zagrebu.
Mađari su protiv Hrvatske pokrenuli postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu 2013. godine, a kao razlog naveli su kršenje obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Szijjarto je nakon susreta s Karamarkom izjavio da Hrvatska nije ispoštovala svoje obveze prema njima. Karamarko je i danas izjavio kako se apsolutno zauzima za izlazak iz arbitraže:
[IZUZIMAM SE IZ PROCESA DONOŠENJA ODLUKA O INA-i]Zbog medijskog linča na moju obitelj i mene osobno, donio sam odluku…
Gepostet von Tomislav Karamarko am Donnerstag, 12. Mai 2016
Razgovori tek nakon izbora
Na prozivanja oporbe i medija zbog lanjskog susreta s mađarskim vlastima dok traje međunarodna arbitraža, Karamarko je odgovorio kako “ne zna zašto se to zakompliciralo i izmistificiralo” i dodao: “S gospodinom Szijjartom sam razgovaro kao s predstavnikom Fidesza, razgovarali smo kao stranački ljudi. Mi s tom strankom dobro surađujemo i dalje ćemo surađivati”, kazao je.
Peter Szijjarto, mađarski MVP: "Vjerujem da se napredak naših odnosa može dogoditi tek kad u Hrvatskoj dođe nova vlada"
— Zoran Šprajc (@zsprajc) September 22, 2015
Mađarske vlasti nisu skrivale da u Hrvatskoj priželjkuju promjenu vlasti. Tako je u jeku izbjegličke krize, nedadovoljan potezima tadašnje hrvatske Vlade Zorana Milanovića, Szijjarto u rujnu izjavio: “Mađarska zasad ne razgovara s Hrvatskom. I prije nego što je izbjeglički val krenuo, mađarsko-hrvatski politički odnosi pali su na nisku razinu i ne vidim nikakvu potrebu za razgovorima bilo koje vrste prije parlamentarnih izbora”.