Nakon posljednjih istupa Angele Merkel izvjesno je da stvari između Njemačke i SAD-a više neće biti iste

Merkel najavila drugačiji odnos SAD-a i Njemačke

Šefica najmoćnije države Europe u dramatičnoj izjavi upozorila je kako se posljednjih dana na sastancima vođa EU i NATO pakta s predsjednikom Trumpom, uvjerila da se Europa više ne može oslanjati na SAD, da su prošla vremena kad je EU mogla bez rezerve računati na potporu Washingtona te da Europljani moraju istinski preuzeti sudbinu u svoj ruke. Dakako, dodala je Merkel, gradeći prijateljstvo s Velikom Britanijom i SAD-om, ali i s Rusijom i svim ostalim državama.

“No, trebamo biti svjesni da se kao Europljani moramo sami izboriti za svoju budućnost. Vremena kad smo se mogli u potpunosti osloniti na druge, u najvećoj su mjeri iza nas.” Takav oštar govor Angele Merkel najavio je uspostavu potpuno drugačijih odnosa Njemačke i SAD-a, a najvjerojatnije i velikog broja članica Europske unije s Washingtonom. Dok je Trump ponovno dao do znanja da Europa više nije u fokusu američke politike, francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je dao do znanja kako namjerava novom sinergijom i njemačko-francuskom pokretačkom snagom, obnoviti i ojačati EU.

I Schulz podržao stranu Angele Merkel

Stoga nema sumnje da će Njemačka i Francuska dovesti u pitanje dosadašnji sustav vrijednosti koji je povezivao te zemlje s SAD-om te da će inzistirati na uspostavi odnosa na potpuno novim osnovama. Uostalom, Macron je priznao kako je namjerno prečvrsto stegnuo ruku američkom predsjedniku kako bi mu i na taj način pokazao svoju odlučnost da će Francuska voditi puno samostalniju politiku nego do sada.

I dok se još niti jedna država u EU nije usudila javno opredijeliti u sukobu Angele Merkel i Donalda Trumpa, u Njemačkoj je čelična kancelarka dobila punu potporu svih političkih čimbenika, pa i Martina Schulza, predsjednika Socijaldemokratske partije i njenog glavnog konkurent na skorim parlamentarnim izborima. Umjesto da, kako je to uobičajeno u predizbornoj kampanji, kritizira svoju konkurenticu, Schulz je u potpunosti stao na njenu stranu u sukobu s Trumpom.

Socijaldemokratski čelnik je istaknuo kako uopće nije bitno što su Merkel i on usred predizborne kampanje, jer kao odgovoran političar mora braniti interese svoje države. Schulz je također podvukao kako je apsolutno neprihvatljivo, i kako on s odvratnošću odbacuje način na koji se Donald Trump odnosio spram njemačke kancelarke. I još važnije: podržao je nastojanja Angele Merkel da valja jačati suradnju europskih zemalja na svim razinama jer je to najbolji odgovor američkom predsjedniku.

I njemački ministar oštro kritizirao Trumpa

U ponedjeljak je Schulz tweetao na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku da je “najbolji odgovor Donaldu Trumpu jača Europa”. Očekivano, potporu Angeli Merkel pružio je i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel koji je ustvrdio da su istupi Donalda Trumpa “oslabili Zapad te da su bili usmjereni protiv interesa koje zastupa Europska unija”. Prvi njemački diplomat kazao je također, jasno aludirajući na Trumpa, da svatko tko zanemaruje zaštitu okoliša, tko prodaje oružje u zonama sukoba i koji ne želi politički riješavati vjerske sukobe, dovodi mir u Europu u ozbiljnu opasnost.

Time je Gabriel odgovorio na Trumpovu politiku “Amerika na prvom mjestu” zbog koje američki predsjednik ne želi podržati sporazum o zaštiti okoline jer nije u interesu američke industrije te najavi da američki porezni obveznici više ne misle snositi glavninu troškova obrane članica NATO pakta. “Europljani bi jako pogriješili kad se ne bi čvrsto usprotivili takvoj politici SAD-a i u tom slučaju preuzeli bi na sebe odgovornost za posljedice”, zaključio je Gabriel. Premda je Trump nakon povratka s devetodnevne inozemne turneje opisao svoj put kao “veliki uspjeh Amerike”, većina europskih čelnika ne dijeli njegovo mišljenje. Posebice zbog toga što je odbio izričito poduprijeti članak 5. Povelje o NATO-u, u kojem stoji da je napad na jednu članicu saveza, napad na sve, te da zahtijeva kolektivni obrambeni odgovor.

Donald Trump odgovorio je Angeli Merkel preko Twittera: “Imamo golemi trgovinski deficit s Njemačkom, plus oni plaćaju manje od onoga što bi trebalo za NATO i vojsku. Vrlo loše za SAD. To će se promijeniti”. “Zbog svega toga, Europljani misle da ih Trump sada tretira gore od država poput Rusije ili Saudijske Arabije”, kaže Stephan Bierling, stručnjak za transatlantske odnose na Sveučilištu u Regensburgu u Njemačkoj. Sukob između Angele Merkel i Donalda Trumpa otvara pitanje budućnosti odnosa između dvije države. Osim snažnih gospodarskih veza, Njemačka je domaćin nekim od najvećih američkih vojnih baza u inozemstvu, a u njoj je stacionirano i više od polovice svih američkih vojnika Europi.

Donald Trump nema korektiva u vanjskoj politici

Svijet se mogao uvjeriti da Trumpov sveprisutni slogan “Make America Great Again” podrazumijeva potpuno preoblikovanje svjetskog međunarodnog poretka, ali ne u onom smislu kako se vjerovalo u Washingtonu, nego potpuno suprotno, onako kako to nameravaju učiniti Merkel i Macron. Dok na unutarnjem planu Kongres i Senat uspijevaju donekle ograničiti Trumpovu samovolju, američki predsjednik nema tog korektiva u vanjskoj politici.

Pa je mogao izvući SAD iz Transpacifičkog partnerstva ili odbiti podržati sporazum o zaštiti okoline koju su potpisale praktički sve države svijeta. Nekoć se Europa plašila kaubojskog stila u vanjskoj politici bivšeg predsjednika Georgea W. Busha koji je započinjao ratove bez Njemačke i Francuske. Ali, Bush nikad nije pokušavao poništiti niti potkopati osnovne postavke na kojima počiva NATO pakt ili G7. Preostaje, dakle, koliko će članica EU poduprijeti ideju Angele Merkel i Emanuela Macrona o jačem povezivanju, pa i institucionalnom učvršćivanju Saveza?

Kako će reagirati na prijedlog o većoj samostalnosti u odnosu na SAD i stvaranju vlastite, europske vojske? Hoće li do sada duboko podijeljena Europska unija smoći snage odgovoriti golemim političkim, vojnim i ekonomskim izazovima pred kojima se nalazi svijet i Europa. Hoće li bez vlastite vojske imati dovoljno autoriteta i političke snage nametati svoju volju, donositi i provoditi teške političke odluke?

Njemačkoj je najveća prepreka upravo SAD

Protivnici takvog razvoja političkih prilika u Europi i njenim odnosima s Amerikom upozoravaju, međutim, da se ne bi smjelo dopustiti, na temelju gorkih iskustava iz bliže i daljnje prošlosti, da Njemačka opet postane politička, ekonomska i vojna velesila jer nitko ne zna kako takva avantura može završti. Također, podsjećaju da je NATO osnovan kako bi “Ruse držao izvan, Amerikance unutar, a Nijemce na tlu”.

Nakon najnovijih istupa Angele Merkle, kažu, te su osnovne postavke na kojima je utemeljen NATO pakt potpuno zanemarene: Nijemce više ništa ne drži na zemlji, a Amerikance bi najradije izbacili iz Europe. Emmanuel Macron već je najavio da će Francuska voditi puno samostalniju vanjsku politiku nego u posljednjih 70 godina što i te kako odgovara Njemačkoj koja također želi biti što neovisnija od SAD-a. Nakon što je Berlin postao dominatna ekonomska sila u Europi, tu ulogu, logično, želi preuzeti i u vođenju zajedničke europske vanjske i obrambene politike.

Ekspanzivna njemačka ekonomija pak ne može funkcionirati u okružju protekcionizma prepunog raznih vrsta ograničenja koje želi uvesti Trump: Berlinu treba potpuna sloboda i samostalnost te otvoren izlaz na sva svjetska tržišta. A na tom putu najveća su prepreka upravo SAD: stoga i u tomu valja potražiti dio razloga zbog kojeg je došlo do najnovijeg razlaza između Berlina i Washingtona.