Nakon potresa u Albaniji i BiH, seizmolozi za Telegram otkrivaju trebamo li se brinuti u Hrvatskoj

Dok su se zbrajale žrtve i šteta od potresa u Albaniji, snažan potres udario je još bliže Hrvatskoj. U 10 sati i 19 minuta Seizmološka služba zabilježila je vrlo jak potres s epicentrom kod Blagaja u Bosni i Hercegovini. Magnituda potresa iznosila je 5.4 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je šestog do sedmog stupnja. Potres se osjetio diljem Dalmacije, što nije nikakvo čudo s obzirom na to da mu je epicentar bio samo 62 km sjeverno od Dubrovnika.

Učestali potresi

Slučajno ili ne, još prilično snažnih potresa u Albaniji i BiH zabilježeno je u protekla tri mjeseca. Tako su se 21. rujna dogodila dva vrlo jaka potresa s epicentrom kod Drača. Prvi, jači potres magnitude 5.3 prema Richteru, dogodio se u 16 sati i 4 minute, a drugi, slabiji potres magnitude 5.0 prema Richteru dogodio se u 16 sati i 15 minuta. Potresi su se osjetili na području južne Hrvatske, javili su tada iz hrvatske Seizmološke službe. Nešto ranije, 30. kolovoza, jak potres zatresao je okolicu Tuzle, 64 km jugoistočno od Slavonskog Broda. Magnituda potresa iznosila je 4.9 prema Richteru.

Kao bismo doznali jesu li ti potresi povezani s ovima koji su širu regiju zatresli danas, kao i to trebamo li se brinuti zbog relativne blizine snažnih potresa koji su se dogodili u kratkom razdoblju, nazvali smo rukovoditeljicu Seizmološke službe, Mr. sc. Ines Ivančić.

„Potresi se događaju stalno. Kada se dogode ondje gdje ljudi stanuju, posljedice su drugačije nego kada pogode neki nenaseljeni dio, kao što smo vidjeli prema onome što se dogodilo u Albaniji. Dva snažna potresa koji su se danas dogodila tamo i u BiH predstavljaju pojačanu seizmološku aktivnost, ali iz njih se nikako ne može predviđati hoće li biti još potresa”, kazala nam je seizmologinja.

‘Ne ubija potres, ubijaju građevine’

„Naprosto nema predviđanja potresa – naše područje jest seizmološki aktivno, ali ne postoji način da kažemo kada će se potres dogoditi, pa čak ni koliko će učestali potresi biti.” Na pitanje je li Hrvatska ugrožena potresima, seizmologinja nam je odgovorila da su snažni potresi mogući u cijeloj zemlji, ali ne može se govoriti o povećanoj opasnosti zbog današnjih događaja u BiH i Albaniji. Hrvatska se naprosto nalazi na trusnom području, kaže gospođa Ivančić.

„Potresi se događaju zbog toga što se Afrička ploča podvlači pod Euroazijsku kontinentalnu ploču. Uslijed toga se nakuplja energija koja se u potresima oslobađa. U Hrvatskoj su posebno ugroženi sjeverozapadni dio zemlje i obala”. Seizmologinja nije željela špekulirati o tome što bi se dogodilo da snažan potres zadesi Hrvatsku.

„Zaista ne bih mogla predviđati što bi se dogodilo da potres poput ovoga u Albaniji, magnitude 6,4 prema Richteru, pogodi neki veći hrvatski grad. Postoji ona izreka: “Ne ubija potres, ubijaju građevine”. Sve ovisi o tome gdje se nađete kada potres udari.

Veliki zagrebački potres iz 1880. bio je jačine 6,3 stupnja po Richteru, i gotovo da nije bilo građevine koja je ostala neoštećena. No, broj žrtava je bio relativno malen.”

Seizmologinja Ivančić napominje da su sigurnije zgrade izgrađene nakon 1964. godine. One su zbog katastrofalnog potresa koji je godinu dana prije pogodio Skoplje obuhvaćene strožim propisima o protupotresnoj gradnji, pa su šanse da izdrže snažan potres veće nego kod onih izgrađenih u ranijim razdobljima.

Treba li nas brinuti serija potresa?

Kako je snažan potres danas pogodio BiH, popričali smo i sa seizmologom Ivanom Brlekom iz Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu.

“Za područje zapadnog Balkana, BiH, Albaniju, Makedoniju, posve je uobičajeno da se dogodi ovakva serija jačih potresa. To se događa u vremenskim razdobljima koja traju 10 do 30 godina, nakon čega neko vrijeme bude zatišje”, kazao nam je Brlek o potresima koji posljednjih mjeseci tresu taj dio Europe. Međutim, seizmolog se u potpunosti slaže s mišljenjem svoje hrvatske kolegice kako se potrese ne može predvidjeti.

“Nitko to ne može”, kazao nam je. “Ni oni u Kaliforniji, koji imaju najsuvremeniju opremu na svijetu zbog toga što ih ugrožavaju potencijalno zaista katastrofalni potresi ne mogu reći kada će se dogoditi potres. Može se govoriti samo statistički, vidjeti kada je bio posljednji snažan potres pa pokušati izračunati kakve su u kojem trenutku šanse da se dogodi sljedeći”, kaže Brlek.

Najugroženija područja uz granicu s BiH

“Jedino što možemo sa sigurnošću reći jest da je BiH na trusnom području, i da će potresa uvijek biti. Manje sam upoznat sa situacijom u Hrvatskoj, ali mogu vam reći koji su granični dijelovi između naših zemalja ugroženi: To su dio uz dubrovačko područje, zatim Bihać, i područje uz Savu, Posavina.”

“Najugroženiji dio BiH je Hercegovina, a posebno je kritična točka Neum. Logično, ugroženi su i susjedni dijelovi Hrvatske, prije svih Ston, Dubrovnik i taj dio krajnjeg juga zemlje. Po nekim analizama tamo su mogući potresi do 6,7 Richtera, ali napominjem da treba proći dosta vremena da se nakupi seizmička energija koja će dovesti do takvog potresa. Prema nekim istraživanjima čak do 200 godina”, kaže Brlek. Sarajevski seizmolog nam je na kraju razgovora potvrdio da je današnji potres bio treći najsnažniji u povijesti mjerenja potresa u Hercegovini.

“Najjači je bio onaj iz 1927. godine u Ljubinju, magnitude 6,0 po Richteru. Dvadeset godina ranije, 1907., Počitelj je pogodio potres jačine 5,7 po Richteru, a ovaj danas je bio magnitude 5,4”, zaključio je Brlek za Telegram.