Nakon što je izgubila i Berlin, politička budućnost Angele Merkel je neizvjesna. Evo nekoliko scenarija

Sve to predstavlja plodno tlo za spekulacije hoće li se Merkel povući prije parlamentarnih izbora krajem sljedeće godine. Neki, zbog njezine odlučnosti oko imigrantske politike, pretpostavljaju kako se neće kandidirati na izborima 2017. Prema anonimnim izvorima Bloomberga bliskih Merkel, kancelarka još nije donijela odluku o tome hoće li ići po četvrti mandat. Na temelji njihovih uvida, postoji nekoliko mogućih scenarija.

Može li se Merkel smijeniti?

Nakon gotovo 11 godina koliko je Merkel na čelu, žestoke kritike njezine politike otvorenih granica dovele su u pitanje njezin opstanak na vlasti, nemirno biračko tijelo dovodi u pitanje njezin autoritet, a stranačka stajališta o njezinoj imigrantskoj politici su duboko podijeljena.

Njezini najglasniji kritičari su upravo njezini ljudi. Iz bavarske Kršćanske Socijalne Unije (CSU) poručuju da će bojktirati kandidaturu za poziciju kancelarke ako Merkel nastavi odbijati usvajanje kvote za primanje 200 tisuća izbjeglica godišnje. To bi bio povijesni sukob između CSU i njezine Kršćanske Demokratske Unije, jer su te dvije stranke još od Drugog svjetskog rata na izborima nastupale sa zajedničkim kandidatom.

Ako Angela Merkel i bavarski premijer Horst Seehofer, inače njezin najveći protivnik na političkoj sceni, ne razriješe međusobne razmirice do početka stranačke konferecije CSU-a, koja se treba održati u München 4. studenog, povećava se vjerojatnost za raspad stranačkog bloka.

Što je s glasovanjem o povjerenju?

Prethodnik Angele Merkel Gerhard Schroeder zatražio je glasovanje o povjerenju 2005. godine, kako bi isprovocirao prijevremene izbore i osigurao podršku za provođenje ekonomskih reformi. Schroeder je te izbore izgubio od Merkel, ali samo za jedan posto nacionalnih glasova.

To je ipak prilično riskantna opcija koju se rijetko spominje u berlinskim političkim krugovima i nije baš u skladu s Merkeličinim opreznim karakterom.

Kako bi moglo izgledati povlačenje?

Povlačenje bi moglo otpočeti odbijanjem kandidature na izborima za mjesto predsjednice CDU-a na stranačkoj konvenciji koja će se održati početkom prosinca, pogotovo ako ankete uoči konvencije pokažu da Merkel ne uživa podršku dobrog dijela delegata. Odustajanje bi se moglo iščitati kao signal da će Merkel odustati od kancelarske dužnosti, ili će možda spojiti obje najave, tako što će reći da neće tražiti ponovni izbor u rujnu 2017. godine.

Kao i britanski premijer Tony Blair, Merkel bi mogla najaviti odluku o odstupanju kada se pojavi nasljednik, a kao potencijalni kandidati spominju se ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, ministrica obrane Ursula von der Leyen i ministar financija Wolfgang Schaeubl, koji je sa 74 godine najstariji dužnosnik izvršne vlasti.

Svi spomenuti kandidati najvjerojatnije bi predstavljali tek privremeno rješenje. S druge strane, čak i njezini kritičari unutar stranke kažu da u ovom trenutku ne postoji dovoljno jak kandidat za nasljednika, a svi se boje da bi nestabilnost u Njemačkoj mogla izazvati volatilnost na tržištima.

Osim toga, Merkel se u prošlosti pokazala nemilosrdnom kada je to prijeko potrebno, i odustajanje bi značilo pobjedu njezinih kritičara, uključujući desnu stranku Alternative for Germany (AfD). “Merkeličin rejting i dalje je nevjerojatno jak po internacionalnim kriterijima, kaže Timo Lochocki, politički analitičar u German Marshall Fund u Bruxellesu. “Da je mislila odstupiti, to bi već učinila.”

Ima li Njemačka ograničenje broja mandata?

Nema. Mentor Angele Merkel Helmut Kohl je od 1982. do 1998. odradio puna četiri mandata, a suosnivač CDU-a Konrad Adenauer se na poziciji održao četrnaest godina, s time da mu je prvi mandat počeo teći 1949. godine. Nijedan kancelar nije svojevoljno napustio poziciju.

Adenauer se najviše tome približio 1961. godine, kada je prihvatio zahtjev koalicijskog partnera da napravi mjesta za mlađeg kandidata, no kancelarsku poziciju napustio je tek dvije godine kasnije, s navršenih 87 godina.

Što s vanjskim faktorima?

Negativni faktori koji bi mogli utjecati na ishod je mogućnost novih terorističkih napada u Njemačkoj te sudbina krhkog sporazuma o izbjeglicama između Turske i Europske unije, čime je zahvaljujući Merkel smanjen priljev izbjeglica nakon prošlogodišnjeg vrhunca.

Potencijalni faktori koji idu u njezinu korist su daljnje smanjenje broja izbjeglica, na što se Merkel obvezala, a u prilog joj ide i vještina preuzimanja središnje uloge u upravljanju eruopskim krizama, poput primjerice pregovorima oko Brexita.

Što to zapravo znači?

S približavanjem stranačke konvencije, sve bi se trebalo znati u roku od deset tjedana, ako ne i ranije. Dva istraživanja provedena ovoga ljeta sugeriraju da se polovica Nijemaca protivi Merkeličinoj četvrtoj kandidaturi, a 70 posto glasača njezinog bloka to želi, pokazala je anketa koju je u kolovozu proveo Bild.

Koalicija CDU-CSU i dalje vodi u anketama provedenima na nacionalnoj razini, a s oko 45 posto, njezin politički rejting je izvanredan, pogotovo u usporedbi s njezinim francuskim kolegom Francoisom Hollandom.

Merkel se obratila svojim kritičarima na press konferenciji u ponedjeljak, priznajući odgovornost za pogreške u upravljanju izbjegličkom krizom i tražeći podršku birača. Najčitaniji njemački list Bild je objavio kako takva promjena tona znači da nema sumnje kako će se ona ponovno kandidirati. Merkel je odbila odgovoriti na to pitanje, kazavši da će se najava dogoditi u odgovarajućem trenutku.

“Merkel je mnogo puta istaknula važnost pridržavanja svojih stavova u ključnim pitanjima, bez podlijeganja svakom hiru javnosti”, kazao je Herbert Reul, zastupnik u Europskom parlamentu i član predsjedništva stranke CDU. “Očekujem da će se kandidarati jer smatra da je završavanje započetog posla s politikom prema izbjeglicama njezina odgovornost.”