Nakon što je uhićen Salah Abdeslam svi su odahnuli. Što dalje? Ovo je 6 ključnih pitanja o terorizmu u Europi
Salah Abdeslam uhićen je u petak nakon četveromjesečne potrage
Val olakšanja prošao je Bruxellesom u petak, točnije u trenutku kada je uhićen Salah Abdeslam, najtraženiji terorist na svijetu, 26-godišnjak kojega se tereti da je jedan od ključnih sudionika terorističkih napada na Pariz kobnoga petka 13., u studenom prošle godine.
Abdeslam će iz Belgije biti prebačen u Francusku, no njegovo uhićenje je tek fusnota u puno većoj borbi protiv terorizma u Europi.
Ključne informacije
Nije da je to uhićenje beznačajno. Čovjek koji je sudjelovao u napadima u kojima je život izgubilo 130, a ranjeno puno više ljudi, napokon je iza rešetaka. Prema tvrdnjama belgijskih vlasti postoji mogućnost da je Salah planirao još kakav napad. Ako Abdeslam sada progovori, a njegov odvjetnik tvrdi da će surađivati, mogao bi dati ključne informacije o planovima i metodama koje ISIS koristi u Europi.
Salah Abdeslam sues French prosecutor for “breach of confidentiality” – lawyer https://t.co/m3KNmi5Y2n #ParisAttacks pic.twitter.com/lrs0Eo73m9
— BBC News (World) (@BBCWorld) March 20, 2016
“Od iznimne je važnosti što je Abdeslam priveden živ, sada možemo rekonstruirati cijeli scenarij”, rekao je šef belgijske sigurnosne službe Jaak Raes za VTM u nedjelju.
Abdeslam je jedan od najmanje 10 ljudi koji su uključeni u napade u Parizu. Većina ih je u Europu ušla s lažnim dokumentima iz Sirije. Nekoliko njih, primjerice Abdelhamid Abaaoud i Samy Amimour, već su otprije dobro poznati francuskoj policiji. No, nitko nije imao pojma što oni smjeraju toga kobnoga petka 13.
CNN donosi šest ključnih pitanja na kojih još nema odgovora ni nakon uhićenja jednog od ključnih aktera stravičnog napada na Pariz.
1. Koliko se još ljudi uvuklo u Europu ispod radara?
Nekoliko stotina Europljana koji su se priključili ISIS-u i ostalim džihadističkim skupinama vratilo se u Europu bez problema, jer se vraćaju u svoj domovine. Francuski stručnjak za terorizam Jean-Charles Brisard u prosincu je napisao – a objavio je Centar za borbu protiv terorizma – da se za “600 francuskih državljana smatra da su u inozemstvu i bore se u nekim terorističkim organizacijama, a za 250 njih vjeruje se da su se vratili u Francusku”.
Šef belgijske sigurnosne službe upozorava: “Znamo da postoji mogućnost da ti ljudi idu prema Zapadnoj Europi s namjerom da izvrše napad. Moramo biti vrlo oprezni po tom pitanju”. Slična upozorenja dolaze od britanskih i francuskih dužnosnika, koji smatraju da su pariški napadi tek početak razvoja terorističke kampanje po Europi.
Britanski dužnosnici mišljenja su da čak polovica od 800 onih koji su otišli u Siriju kako bi se priključili određenim terorističkim skupinama, ima namjeru vratiti se kući. Pariški napadi pokazali su da je organizacija ISIS-a na zavidnoj razini, oni imaju sredstva da pošalju teroriste natrag u Europu, financiraju nabavu oružja i naprave samoubilačke prsluke s eksplozivom TATP.
#ParisAttacks suspect Salah Abdeslam shot, arrested in Brussels raid https://t.co/So3KWPTfo7 pic.twitter.com/geC5NLT1uM
— RT (@RT_com) March 19, 2016
Primjerice, Abdeslam je prošle godine većinu vremena od tri mjeseca koliko je bio u Europi imao na raspolaganju iznajmljeni automobil. Žena koju je Abaaoud slučajno upoznao nakon pariških napada rekla je kako se on hvalio da je oko 900 ISIS-ovaca već u Europi. Većina njih koristi kvalitetno krivotvorene isprave i tako uopće ne pobuđuju nikakve sumnje na granicama.
Prošlog je mjeseca Eric Van der Sijpt, glasnogovornik belgijskog federalnog tužitelja, potvrdio da su osumnjičenici za pariški napad putovali po Europi koristeći lažne isprave.
2. Zašto je trebalo toliko vremena za uhićenje Abdeslama?
Nakon terorističkog napada u Parizu, Abdeslam je otišao u Belgiju gdje je proveo puna 124 dana uspješno se skrivajući, iako je bio najtraženiji čovjek u Europi.
Francuske i belgijske vlasti sumnjale su da je Abdeslam otišao natrag u Siriju pa su stoga svi bili prilično iznenađeni kad se pokazalo da je on zapravo cijelo vrijeme bio u Europi, u Belgiji. Imao je cijelu mrežu pomagača koji su ga skrivali, što također mnogo govori o povezanosti i raširenosti džihadističke zajednice koja se proširila nekim dijelovima Europe.
While in hiding, Salah Abdeslam was helped more by friends than the Islamic Statehttps://t.co/PbJavWOgrw pic.twitter.com/RMvYVZTa52
— Newsweek (@Newsweek) March 21, 2016
Belgijski ministar unutarnjih poslova Jan Jambon rekao je CNN-u da je jasno da je postojala cijela mreža oko Abdeslama.
Otkrivanje tih mreža potpore veliki je izazov za sigurnosne službe. Primjerice, tridesetpetogodišnji Alžirac Mohamed Belkaid, kojeg je belgijska policije ustrijelila tijekom racije u utorak, bio je u Siriji u ISIS-u, ali nije bio na popisu sigurnosnih službi. Tek nakon njegove smrti sigurnosne službe su utvrdile da je on zapravo Samir Bouzid, ali je koristio drugo ime kako bi ušao u Europu.
3. Tko je još uvijek na slobodi?
Deset ljudi je u pritvoru zbog navodne povezanosti s pariškim napadima. No, postoje još dvije ključne figure kojima se gubi svaki trag. Jedan od njih je 31-godišnji belgijski Marokanac Mohamed Abrini, koji se vozio s Abdeslamom u Pariz dva puta u samom tjednu napada. Njih dvojica se poznaju još iz tinejdžerskih dana, bili su susjedi. Abrini ima policijski dosje zbog nasilne krađe. Kratko je bio u Istanbulu prošloga ljeta i možda su zajedno putovali u Siriju. Njegov mlađi brat je poginuo boreći se za ISIS još 2014. godine.
Francuska tjeralica za Abrinijem, izdana još u studenom, opisuje ga kao opasnu i vjerojatno naoružanu osobu. No, od 12. studenoga, dan prije napada, nema informacija o njemu. Njegova rodbina je uvjerena da je Abrini bio u Bruxellesu u noći pariških napada.
Drugi kojemu se gubi svaki trag je čovjek pod pseudonimom Soufiane Kayal, čija nacionalnost nije poznata. On je prešao iz Mađarske u Austriju s Abdeslamom i Belkaidom (čovjek koji je upucan prošlog utorka) u rujnu.
Kayal i Belkaid su bili zajedno kada su prebacili novac na račun Abaaoudova rođaka baš prije nego je policija upala u stan u St. Denisu, gdje je planirao drugi napad.
I Kayal i Belkaid su bili stariji od većine napadača, što možda ukazuje na to da su upravo oni planirali cijeli napad. Također, Kayal je unajmio nekretninu u belgijskom gradu Namur, koju je koristio prije napada. Je li upravo on jedan od dvojice muškaraca koji su pobjegli kada je belgijska policija provela raciju prošloga utorka u kući koja se nalazi u njegovu susjedstvu?
4. Tko je mozak svih ovih operacija?
Osobe koje imaju dobru mrežu u Europi su Salim Benghalem i Boubaker el-Hakim. Obojica imaju duboke korijene među francuskim džihadističkim skupinama, koje sežu i više od deset godina unatrag. Hakim je surađivao s terorističkom skupinom koja ima sjedište u Parizu još 2003./2004., a bio je i blizak braći Kouachi, koji su povezani s napadom na redakciju lista Charlie Hebdo prošle godine.
Hakim je već bio u zatvoru, i to zbog regrutiranja francuskih džihadista da se priključe borbama u Iraku, a pušten je 2011., nakon čega je išao u Tunis. Kasnije se smatralo i da je uključen u ubojstva dvoje političara u toj zemlji 2013. godine. Hakim je potom boravio u Libiji i Siriji. Osumnjičen je za planiranje napada u Tunisu i Sousseu prošle godine. SAD ga je stoga lani označio kao terorista.
Postoji dosta stranih boraca koji odlaze u Siriju gdje ih ISIS trenira, a onda se vraćaju u Europu, u svoje matične zemlje. Oni ne moraju imati neku direktnu ulogu u napadima, često su pozadinski igrači, ali ipak je njihov doprinos velik. Kao što je primjerice bio slučaj sa skrivanjem Abdeslama.
5. Što ISIS zapravo pokušava postići?
Europske obavještajne službe uvjerene su da ISIS planira još terorističkih napada na europskom kontinentu. Žele osvetu za zračne napade na kalifat, kao i potaknuti vjerski rat između muslimana i kršćana u Europi. Našli su uspješan način kako infiltrirati operativce u Europu, koje onamo šalju s lažnim dokumentima, a pomaže im migrantska kriza.
U intervjuu za ISIS-ov časopis Dabiq prošle godine Hakim je apelirao na europske militante da počnu s napadima. “Trebate se probuditi i boriti protiv njih. Dođite ovamo i pogledajte što oni čine svojim avionima, kako plaše žene i djecu, i kako danonoćno nastoje uništiti ovu državu.” Kao što su pariški napadi pokazali, namjera ISIS-a je napasti ‘soft’ ciljeve, a ne vojne ili vladine objekte. Hakim potiče takve napade, s porukom: “Ne traži specifične ciljeve. Ubij bilo koga!”
Britanski premijer David Cameron izjavio je u studenom da ISIS ima ‘posebnu vanjsku strukturu u Siriji koju nastoji usmjeriti prema Velikoj Britaniji i njihovim saveznicima’. I u novije vrijeme visoki britanski policijski službenik Mark Rowley rekao je da ISIS ima velike ambicije, koje uključuju velike i spektakularne napade u Europi.
Mnogi analitičari vjeruju da će ISIS poticati i sponzorirati više takvih napada. Njihovo širenje i traženje područja za boravak u Europi dodatni su dokaz za takve namjere.
6. Može li se Europa nositi s ovakvom prijetnjom?
Moderna Europa temelji se na širenju Europske unije i brisanju graničnih ograničenja. Unija sada pokušava očvrsnuti vanjske granice Europe, čemu treba pridonijeti i dogovor s Turskom koji je u nedjelju stupio na snagu. Praćenje mogućih terorista sve je teže s obzirom na masovne migracije iz Sirije i Iraka te ekonomsku krizu u Grčkoj, gdje na tisuće ljudi svakodnevno stiže brodom.
Europske sigurnosne službe nisu dobro koordinirane, što pokazuju i pariški napadi, koji su planirani ponajviše u Belgiji, a počinjeni u Francuskoj. No, zbog rivalstava među sigurnosnim službama različitih država, razmjena informacija nije na nekoj razini.
L’Obs La prison de Bruges, un complexe maxi-sécurisé pour Salah Abdeslam L’Obs La prison de Bruges, un complexe… https://t.co/oFN15DxcVV
— Frederic (@FredericIDK) March 21, 2016
Različita pravopisna pravila različitih zemalja rezultiraju različitim popisom imena, što je još jedan hendikep za praćenje pojedinaca. Po procjenama analitičara, praćenje pojedinca može zahtijevati čak 25 različitih agenata. Također, ISIS učinkovito prikriva svoje komunikacije, i to uz pomoć šifriranih usluga za razmjenu poruka.
Pariški napadi rezultirali su promjenom zakonodavstva i postroživanjem zakona. Belgijski ministar unutarnjih poslova Jambon rekao je za CNN u nedjelju da u svakom neke pretraživanju kuće nalaze nove informacije. No, postoji i jedan veći, dugoročni izazov, prema mišljenju Jambona i mnogih analitičara: kako se suprotstaviti ISIS-ovoj ideologiji, koja zavodi tolike mlade ljude. “Činimo to – ali potrajat će još neko vrijeme prije nego što na terenu budu vidljivi konkretni rezultati”, poručuje Jambon.