Naređeno je da se imovinske kartice političara moraju ukloniti s weba, a ovo je 5 najvažnijih stvari o tome

Povjerenstvo se, kazala je Orešković, ne slaže s razlozima niti pravnim tumačenjima kojima je Agencija obrazložila rješenje, no dužni su poštivati nalog drugog državnog tijela. Ovaj je slučaj izazvao niz reakcija u javnosti te vam stoga donosimo nekoliko najvažnijih informacija

1. Zašto je Agencija za zaštitu osobnih podataka uopće naredila uklanjanje imovinskih kartica?

Objava podataka o bračnom stanju i broju djece te detalja o kreditima koje je dužnosnik ugovorio prije stupanja na dužnost “grubo zadire u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika”, ustvrdili su iz Agencije.

Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa poslali su mišljenje po kojemu smiju prikupljati, ali ne i objavljivati podatke o bračnom stanju dužnosnika, broju djece ili o tome imaju li uopće djece, neto iznosu plaće iz prethodnog zaposlenja te o kreditnim zaduženjima nastalim prije početka mandata, instituciji u kojoj su se zadužili i roku otplate.

2. Što sve piše u imovinskim karticama dužnosnika?

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI) dužnosnike je obvezao da po stupanju na dužnost podnesu izvješće o svom imovinskom stanju, koje među ostalim mora sadržavati podatke o djelatnosti koju su obavljali prije stupanja na dužnost, plaći koju su ostvarivali, naslijeđenoj i stečenoj imovini, štednji, nekretninama i pokretninama, udjelima i dionicama te o dugovima, preuzetim jamstvima i drugim obvezama.

Uz vlastitu, dužnosnici moraju navesti i imovinu bračnog druga te maloljetne djece. Imovinske kartice podnose svake četiri godine, a sve bitne promjene moraju pravovremeno prijaviti Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa. Ti su podaci, po ZSSI-ju, javni, a obrazac na kojem dužnosnici podnose izvješće o imovini utvrđuje Povjerenstvo.

3. Što kaže povjerenica za informiranje?

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa dijeli mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka i uvjerena je da bi Povjerenstvo trebalo strogo razlikovati prikupljanje i obradu osobnih podataka i njihovu javnu dostupnost. Posebno upozorava da obrazac na kojem dužnosnici podnose imovinske kartice zahtijeva i podatke o bračnom statusu.

“Može se dogoditi da je dužnosnik u izvanbračnoj zajednici ili registriranom partnerstvu, a da to nije otkrio čak ni obitelji. Ne navede li taj podatak u imovinskoj kartici, on je u prekršaju, a moramo biti svjesni da u konzervativnoj zemlji kakva je Hrvatska nije nimalo jednostavno objaviti da ste, primjerice, u gej zajednici”, upozorava Musa.

Uvjerena je da i neki drugi podaci koje traži Povjerenstvo javnosti nisu ni od kakve koristi, primjerice podatak da neki dužnosnik nema djece. Protivi se i objavljivanju podataka o neto plaći, iz kojih se, kaže, mogu iščitati osobni podaci poput uvećanja osobnog odbitka na temelju uzdržavanja djeteta ili invaliditeta, a nepotrebnim smatra i objavljivanje detalja o kreditima koje je dužnosnik ugovorio prije nego je stupio na dužnost.

4. Je li bilo još kojih slučajeva u kojima su se privatni podaci dužnosnika morali ukloniti?

Agencija je nedavno na zahtjev saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost protumačila da Odbor ne smije objaviti imena kandidata za članove Vijeća za građanski nadzor dijela policijskih ovlasti. Odbor je ipak odlučio objaviti kandidature i razgovor s kandidatima obaviti na za javnost otvorenoj sjednici, na kojoj se doznalo da je jedan od kandidata za vijeće – predsjednik Agencije Anto Rajkovača.

Prednost privatnosti pred transparentnošću Agencija je dala i u preporuci Državnom izbornom povjerenstvu krajem travnja, u kojoj je zatražila da se s internetske stranice DIP-a izbrišu sve kandidacijske liste i pojedinačne kandidature na lokalnim izborima 2013.

5. Što kažu nevladine udruge, ali i stranke?

GONG: “Poanta je imovinskih kartica da se stekne detaljan uvid u imovinu dužnosnika, ali i u druge okolnosti koje mogu utjecati na povjerenje u obnašanje funkcije. Preuzimanje javne funkcije za sobom nosi dodatnu odgovornost i zato je za dužnosnike posebnim zakonom propisana drugačija razina transparentnosti osobnih podataka.

Osoba koja ulazi u svijet politike pristaje na posebna pravila i povišene standarde transparentnosti za javne dužnosnike, a oni kojima je to previše, ne trebaju se kandidirati”, kazao je Duje Prkut iz GONG-a.

TIH: Iz Transparency Interantionala Hrvatska kažu da je izostavljanje dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika suprotno borbi za transparentno društvo. TIH traži da se neovisnim tijelima, kakvo je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika, osigura da rade svoj posao ili da ih se ukine.

HDZ: Na rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka reagirao je i HDZ-ovac Željko Reiner, koji je prokomentirao da su “očito su vladajući, nakon što praktički svakog tjedna izbije neka afera u vezi sa zloporabom položaja u vezi sa sukobom interesa njihovih, pa i vodećih članova, odlučili na taj način suziti rad Povjerenstva”.

SDP: Da je riječ o koraku unazad u pogledu transparentnosti rada dužnosnika uvjeren je i Peđa Grbin. “Ja mogu imovinu prebaciti na bračnog druga i u javnosti se praviti bogec, iako sam prije stupanja na dužnost stekao ogromnu imovinu”, upozorio je Grbin, napominjući da, za razliku od mnogih kolega, osobno nije iskoristio mogućnost davanja izjave o zaštiti bankarske tajne.

“U ovaj sam posao ušao svojom voljom, kao i drugi dužnosnici. Nitko nikog nije prisilio da se kandidira, to je dobrovoljna odluka i svatko tko je u to ušao mora biti spreman snositi posljedice”, poručio je Grbin.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je pak da ne vidi problem u objavi imovinskih kartica dužnosnika, jer smatra da je to njihova obveza prema biračima i hrvatskoj javnosti. “Mislim da trebamo biti transparentni i u tom dijelu ne vidim problem da se vidi sastav imovinskih kartica dužnosnika”, kazao je Jakovina.