Crna Gora je dobila poziv u NATO, a ovo je 7 najbitnijih činjenica o tome
Rusija se protivi pristupanju, a i Crnogorci su podijeljeni
Crna Gora dobila je u srijedu poziva na pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu. Crnogorski premijer Milo Đukanović izjavio je kako je poziv za članstvo povijesni trenutak za tu zemlju. “Danas imamo pravo na ponos što smo za relativno kratko vrijeme zavrijedili povjerenje partnera i dobili poziv za članstvo”, rekao je Đukanović, a prenosi RTCG.
Od pristupanja Hrvatske i Albanije prije šest godina ovo je prvo proširenje NATO saveza, a u nastavku pročitajte xx najbitnijih činjenica o širenju NATO-a na istok.
1. Jednoglasan poziv
“Povijesna odluka o početku pregovora o pristupanju Crne Gore donesena je jednoglasno na sastanku ministara vanjskih poslova”, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg te dodao: “Čestitamo Crnoj Gori. Ovo je početak jednog divnog savezništva”.
Ova pozivnica je neobična jer nije donesena na summitu Saveza, nego na ministarskoj razini. Tako je odlučeno prošle godine na summitu Saveza u Walesu kada je rečeno da će Crna Gora dobiti pozivnicu do kraja 2015. godine, ako ispuni tražene reforme.
2. Podjele unutar Crne Gore
Sami Crnogorci ostaju duboko podijeljeni oko pridruživanja NATO-u, mnogi od njih još uvijek sa sjećanjem na bombardiranje Srbije 1999. kojim se željelo zaustaviti ubijanje i etničko čišćenje Albanaca na Kosovu.
“Puno riskiramo”, smatra 24-erogodišnji student Miloš Raković. “Zbog čega bismo bili dio vojnog saveza čije su članice ciljevi Islamske države? To nam ne treba”, mišljenja je on. Četrdesetdvogodišnja kućanica Stanka Bulatović kaže pak kako je “snažno protiv vojne mašinerije koja je bombardirala zemlju 1999.”
Neki drugi, međutim, ne vide alternativu. “Vrlo smo mala zemlja i trebamo neku vrstu zaštite”, kaže 41-ogodišnja učiteljica Milka Radoman. “Mislim da je prirodno biti dijelom saveza koji okuplja naše susjede i zemlje EU-a. Mi smo dio Europe i prirodno je da trebamo ići tim putem”, smatra ona.
3. Rusija se protivi
Rusko je ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo kako će prijem u NATO zemlje u koju se od razlaza sa Srbijom 2006. slio ogroman iznos ruskog novca iz privatnih džepova, poslati “snažnu poruku o konfrontaciji”.
“Ne samo da ona ne korespondira s interesima očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu i u Europi u cjelini, nego ima potencijal dodatno zakomplicirati ionako opterećene odnose između Rusije i NATO-a”, kazala je o toj odluci prošloga tjedna glasnogovornica ruskog ministarstva Maria Zaharova.
Viktor Ozerov, čelnik saborskog Odbora za obranu i sigurnost ruskog parlamenta, rekao je da će crnogorsko pristupanje NATO-u prisiliti Rusiju na ukidanje mnogih zajedničkih projekata i programa.
4. Politika otvorenih vrata
Po mišljenju Bastiana Giegericha iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, demonstriranje činjenice da je NATO-ova politika otvorenih vrata i dalje aktivna ključna je politička poruka koju će poslati odluka o prijemu Crne Gore. “Unatoč tome što je teško vidjeti da se ‘otvorena vrata’ primijenjuju igdje drugdje osim na zapadnom Balkanu”, dodaje Giegerich.
Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg istaknuo je da je odluka o upućivanju pozivnice “važan korak u euroatlantskim integracijama cijelog zapadnog Balkana” te da šalje jasnu poruku da “NATO ostavlja svoja vrata otvorenima kako bi se dovršila naša vizija cjelovite, slobodne i mirne Europe”.
5. Crna Gora ima 2.000 vojnika
Crna Gora, zemlja jedva nešto veća od Falklandskog otočja ili Portorika, ponudit će NATO-u svoje vojne snage koje broje samo 2000 aktivnih pripadnika. No njezin prijem, smatraju NATO-ovi diplomati, poslat će snažnu poruku Moskvi da ona ne posjeduje veto na širenje NATO-a prema istoku. Crnogorsko članstvo istodobno je mnogo manje sporno nego što je bilo nastojanje oko prijema bivše sovjetske republike Gruzije, čije je ambicije za ulaskom u članstvo zaustavio rat s Rusijom 2008.
6. Dugotrajan proces pridruživanja
Pristupni pregovori, koji obično traju vrlo kratko, svega nekoliko tjedana, trebali bi započeti početkom sljedeće godine. Nakon zaključenja pregovora slijedi potpisivanje protokola o pristupanju koji onda mora ratificirati svih 28 zemalja članica i tek nakon toga Crna Gora postaje 29. članica Saveza.
Britanski list Guardian procjenjuje da će čitav taj proces potrajati između godinu i godinu i pol dana. Guardian dodaje kako je crnogorska vlada već poduzela reforme oružanih snaga potrebne za ispunjavanje uvjeta za članstvo te da je crnogorski parlament dao svoju potporu procesu pridruživanja.
7. Bombardiranje krajem prošlog milenija
NATO-va kampanja bombardiranja ciljeva jugoslovenske vojske 1999. godine dovela je i do nekoliko napada na ciljeve na području Crne Gore. Tijekom samo jednog dana u ožujku te godine, zrakoplovi NATO-a bombardirali su ciljeve u Crnoj Gori više od 30 puta.