NATO se priprema za mogući otvoreni sukob s Rusijom. 'Postoji scenarij koji bi doveo do potpune eskalacije'

Invazija u Ukrajini je znatno pojačala napetosti na relaciji NATO - Moskva

FOTO: AFP

Invazija na Ukrajinu potaknula je članice NATO-a da se počnu temeljito pripremati za scenariji koji je bio nezamisliv još od završetka Hladnog rata – izravan sukob s Rusijom. S obzirom na jadno stanje Putinove armije koje je razotkrio sukob u Ukrajini, na prvi se pogled čini da bi NATO u takvom sukobu imao velike šanse za pobjedu, barem ako se izuzme apokaliptična prijetnja nuklearnog oružja.

Međutim, manje od mjesec dana od početka sumita NATO saveza u litavskom Vilniusu, koji počinje 11. srpnja, bivši zamjenik vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi Sir Richard Shirreff kaže da NATO nije spreman za rat s Moskvom, piše Newsweek.

“U tijeku je golemi rat u istočnoj Europi. To je kopneni rat i zračni rat, pa morate ulagati u snage koje su se u stanju boriti u zraku i na kopnu, a to nije učinjeno”, rekao je Shirreff i prozvao čelnika NATO-a Jensa Stoltenberga. “Prošle godine na summitu u Madridu Jens Stoltenberg najavio je da će NATO povećati svoje snage za brzo djelovanje na 300 tisuća ljudi, a to se jednostavno nije dogodilo”, rekao je Shirreff.

NATO raspoređuje borbene skupine

Unatoč tomu što Kremlj i ruski državni mediji tvrde da su Moskva i NATO već sada u posrednom ratnom sukobu, NATO pod svaku cijenu izbjegava preuzimanje izravne uloge u borbama koje se vode u Ukrajini. No, jedan od najviših dužnosnika NATO-a, admiral Rob Bauer, rekao je u svibnju da se Savez mora pripremiti na činjenicu da se posrednički rat može pretvoriti u otvoreni sukob s Moskvom u bilo kojem trenutku.

Da je takav scenarij moguć očito smatraju i u Moskvi, gdje je istaknuta propagandistica Kremlja, Margarita Simonjan, jučer kazala kako očekuje da će Vladimir Putin ubrzo suočiti NATO s prijetnjom ruskim napadom. “Jednog ćemo se jutra probuditi i saznati da je sinoć Vladimir Putin objavio ultimatum”, kazala je. Takva mogućnost čini se posebno vjerojatnom ako ukrajinska ofenziva koje je upravo u tijeku poluči veće uspjehe.

Zbog rastuće mogućnosti za izbijanje velikog sukoba s Rusijom NATO će pristupiti reviziji povjerljivih dokumenata koji sadržavaju regionalne planove i smjernice o tome kako članice mogu unaprijediti svoje snage i logistiku, ističe Newsweek u danas objavljenoj analizi.

Pitanje NATO-ovog članka 5.

U ožujku je Stoltenberg najavio da će Savez rasporediti četiri nove borbene skupine, svaku s oko 1500 vojnika, diljem Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Slovačke. Stoltenberg je dodao kako je cilj te akcije “ojačati položaj NATO-a u svim domenama, s velikim povećanjem snaga u istočnom dijelu saveza, na kopnu, u zraku i na moru”. Pritom valja podsjetiti da NATO već ima borbene skupine u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj.

Rose Gottemoeller, bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a, rekla je kako je NATO još od invazije na Krim svjestan mogućnosti ruskog napada. “U slučaju da Rusi napadnu, navedene zemlje su na prvoj liniji, one primaju prve udarce. Ako Rusija napadne Savez na jednom mjestu, na primjer, u baltičkim državama, cijeli NATO će odmah odgovoriti”, rekla je za Newsweek Gottemoeller.

Rekla je i da je planiranje rata između NATO-a i Moskve dio gotovo desetljeća dugog napora da se Savez vrati na čvršći obrambeni položaj nego što ga je imao od kraja Hladnog rata i napada 11. rujna, nakon kojih se usredotočio na protuterorizam. “NATO je još od invazije na Krim 2014. godine svjestan drskog ruskog ponašanja blizu svojih granica, i već tada je bilo jasno da će Savez možda morati biti spreman na borbu”, rekla je.

Uzbuna zbog projektila na teritoriju NATO-a

Koliko je realna mogućnost da dođe do velikog sukoba, pokazalo se prošle jeseni. Već ionako duboko zabrinute zbog najvećeg europskog rata od 1945., zapadne prijestolnice bile su pod kratkotrajnom uzbunom kada je projektil ruske proizvodnje pogodio teritorij Poljske, članice NATO saveza.

Nakon tog događaja počelo se problematizirati pitanje NATO-ovog članka 5. Washingtonskog ugovora, koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike. Procjena da je projektil vjerojatno došao iz Ukrajine smirila je situaciju, ali iz think tanka Rand Corporation navode da je sve snažnija NATO-ova potpora Kijevu konstantan izvor bojazni u vezi moguće ruske odmazde.

Dva scenarija u slučaju ruskog napada

Analitičari Randa dodaju da je rat u Ukrajini stvorio jedinstven skup okolnosti koji ruski napad čine vjerojatnijim. Politolog tog think tanka, Karl P. Mueller, za Newsweek je opisao dva moguća scenarija u slučaju napada Rusije na jednu od članica Saveza

“Jedan od scenarija bio bi ‘demonstrativni’ napad – na primjer, napad na aerodrom koji bi značio manji broj žrtava. ‘Fokusirani’ napad bi bio snažniji i mogao bi značajno utjecati na operacije NATO-a”, napisao je Mueller i dodao da bi potonji napad donio veći broj žrtava.

Dodaje kako bi takav napad, bez obzira je li izvršen na vojne ili civilne ciljeve, ostavio iza sebe brojne žrtve. Naravno, ruski napad većeg intenziteta ostavio bi Savezu manje manevarskog prostora za izbjegavanje totalne eskalacije. Analitičar očito smatra kako ograničeni ruski napad na teritorij neke članice NATO-a ne bi automatski značio opći rat između zapadnih saveznika i Rusije.

Nova faza obrambene strategije

Mueller objašnjava i da bi reakcija NATO-a ovisila o percepciji vrste potencijalnog napada i razloga koji su do njega doveli. “Ako Rusi paničare i osjećaju se očajno, morate to tretirati drugačije nego ako mislite da djeluju promišljeno, zbog toga što napad smatraju taktikom koja će im omogućiti pobjedu u ratu”, rekao je Mueller.

Summit u Vilniusu pokazuje da NATO, sudeći po ulazu Finske u savez, kreće u novu fazu obrambene strategije. “Bit će puno rasprava o tome koje će obveze pojedine nacije preuzeti, tko će čime pridonijeti, a vjerojatno i mnogo napora da se to koordinira”, rekao je Mueller.

“Sada je na neki način lakše pripremiti se za sukob s Rusijom nego što je bio prije godinu i pol, jer su mnoge njihove vojne sposobnosti degradirane ratom”, istaknuo je analitičar, zaključivši: “Sada je prilika za provođenje velikih promjena u obrambenoj strategiji i organizaciji Saveza.”