NATO, u strahu od Trumpa, želi donijeti petogodišnji paket od 100 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini
O planu će se raspravljati na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će se obilježiti 75. godišnjica Sjeveroatlantskog saveza
Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se u srijedu kako bi raspravili o tome kako postaviti vojnu pomoć Ukrajini na dugoročno održive temelje, uključujući prijedlog petogodišnjeg paketa od 100 milijardi eura koji bi osigurao potporu Kijevu u slučaju da se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.
Prijedlog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga dao bi zapadnom savezu veću ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine naoružanjem, streljivom i opremom, kažu diplomati.
O planu će se raspravljati na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će se obilježiti 75. godišnjica Sjeveroatlantskog saveza i obaviti pripreme za samit u Washingtonu u srpnju.
Trump najavio ukidanje pomoći Ukrajini
Sastanak će pokazati koliko su europski saveznici spremni podržati ratne napore Kijeva protiv Rusije u vrijeme kada je u američkom Kongresu blokiran paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara. Prema planovima, NATO bi koordinaciju preuzeo od Ramstein skupine, ad hoc koalicije predvođene SAD-om za slučaj da, postane li ponovno američki predsjednik, Trump sreže vojnu pomoć Ukrajini.
NATO se kao organizacija dosad fokusirao na pružanje neborbene podrške Ukrajini kako bi izbjegao eskalaciju napetosti s Rusijom, dok su članice na bilateralnoj osnovi Kijevu davale milijarde dolara u naoružanju. NATO je zauzeo stav da se Ukrajina ne može priključiti savezu dok traje rat s Rusijom, ali da će članica postati u nekom trenutku u budućnosti.
Diplomati upozoravaju da su razgovori o prijedlogu u ranoj fazi i da je nejasno hoće li paket vojne pomoći od 100 milijardi eura biti prihvaćen i kako će se financirati. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom 32 članice.
NATO traži novog glavnog tajnika
Sastanak se događa u vrijeme kada savez traži nasljednika Stoltenberga koji je na dužnosti glavnog tajnika gotovo deset godina. Nizozemskog premijera Marka Ruttea podupire 90 posto članica, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku. No, protive mu se Mađarska zbog kritiziranja premijera Viktora Orbana i najnovije rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.
Neki diplomati su se nadali da će se Stoltenbergov nasljednik izabrati već na sastanku u Bruxellesu, ali su kasnije rekli da će trebati još vremena. Drugi su ipak uvjereni da će Rutte na kraju biti imenovan.