Ne bismo htjeli da, sad kad za vikend imate vremena, propustite neke naše veće tekstove. Donosimo pregled

Ovog smo tjedna još jednom morali objasniti zašto fašizacija stvarno jest naš problem, usporkos novinama koje uporno tvrde da su ‘teze o fašizaciji nametnute’. No, daleko najtužniji moment ovog tjedna bila je vijest o smrti velikog Predraga Lucića; Telegramovi Drago Hedl i Dragan Markovina opraštaju se od njega svaki na svoj način i kroz svoja sjećanja.

1. Najvažnija povjesničarka zagrebačkog urbanizma: Što je sve pogrešno s izgledom, stilom i sadržajem Adventa

Dr. sc. Snješka Knežević, najvažnija povjesničarka zagrebačkog urbanizma, analizira upravo završeni Advent u Zagrebu u i ukazuje na ključne razlike u gradovima poput Beča, s kojima se uporno pokušavamo uspoređivati. Tako su europski gradovi odavno festivilizaciju stavili u funkciju komercijalizacije potencijala svojih povijesnih središta, dok se, piše Knežević, u Zagrebu njegova povijesna sredina ostavlja u stanju sivila, derutnosti i propadanja.

2. Konačno su nam objasnili otkud novih 60.000 nezaposlenih branitelja; tom metodom u RH je 777.409 nezaposlenih

Telegram je nedavno otkrio da je Ministarstvo branitelja, u povodu zakona kojim se uvode naknade i nove povlastice, iz čista mira povećalo broj nezaposlenih branitelja za oko 60 tisuća. Ovoga tjedna konačno su nam objasnili kako su do te brojke došli. Jednostavno su od ukupnog broja branitelja oduzeli one koji su u radnom odnosu, i one koji su u mirovini, i sve ostale naprosto proglasili nezaposlenima. Mali je problem što se broj nezaposlenih jednostavno tako ne računa, jer bi, recimo, tom metodom u Hrvatskoj sad bilo 777.409 nezaposlenih.

3. Sad, evo, i novine na naslovnicama pišu da su ‘teze o fašizaciji nametnute’; kako točno?

Jedne dnevne novine ovoga su tjedna objavile tekst koji bi trebao argumentirati da su teze o fašizaciji hrvatskog društva nametnute. Istina, bilo bi lijepo da je to točno, ali naprostno nije. U redakcijskom komentaru, uz konkretne primjere, argumentiramo zašto fašizacija ipak jest naš problem, i zašto se protiv nje treba boriti.

4. Markovina: Sad ćemo biti zasuti korektnim člancima o Predragu; kao uvijek, primjereno tretiramo ljude kad je kasno

Ovaj je tjedan preminuo Predrag Lucić, kultna ličnost hrvatskog novinarstva, književnik, satiričar i jedan od pokretača Feral Tribunea. Markovina piše da je otišao glas otpora i Ferala, ali i nekog drugog Splita kojeg opća destrukcija nije ni u čemu pokolebala. Lucić je imao more čitatelja i poklonika i vjernu publiku koja ga je pratila, ali je u životu službenog Splita uvijek bio svjesno potisnut na marginu, gotovo prešućen. Gotovo cijelo desetljeće čekao je da se predstava po njegovom tekstu ‘Aziz ili svadba koja je spasila zapad’, postavi na Splitskom ljetu ove godine. Na kraju je zasluženo dobio ‘Juditu’ i konačno priznanje kakvo je Split uporno izbjegavao

5. Hedl: Neki ljudi vas na prvu osvoje, da bi vas razočarali. S Predragom je svaki susret učvrstio magiju prvog

“S Predragom Lucićem kratko sam radio u Slobodnoj Dalmaciji i dugo u Feralu, gdje sam došao na njegov poziv. Tamo sam proveo najljepše profesionalne godine, u možda najturobnijem razdoblju za hrvatsko novinarstvo. Bio mi je urednik u redakciji u kojoj se nije osjećala hijerarhija, u kojoj je Feral uređivalo sjajno ozračje i pomalo euforični zanos njegovih urednika i novinara, začinjen iluzijom kako možda ipak nešto možemo promijeniti i zemlju u kojoj živimo učiniti za nijansu boljom. Ono što me kod njega zbunjivalo bila je blagost njegova karaktera i opaka, nerijetko brutalna žaoka njegove satire”, piše Drago Hedl svoja sjećanja na Lucića.

6. Cijenjeni profesor Sesardić u pompoznom eseju piše da je kurikularna posve nevažna; nažalost, sve je fulao

U Magazinu Jutarnjeg lista objavljen je esej uglednog profesora Nevena Sesardića koji minorizira važnost kurikularne reforme i STEM pokreta. Grubo sažeto, Sesardić u tekstu argumentira da su na koncu, u određivanju uspjeha obrazovnog procesa, zapravo bitne genetske i druge predispozicije učenika, te da je utjecaj eventualnih pomaka u obrazovnom procesu u usporedbi s njima, zanemariv. Morali smo mu odgovoriti.

7. Kovačević: Slovenija, evidentno, briljira u lobiranju kod EU. Hrvatska diplomacija, s druge strane, ne radi ništa

Hrvatska nije učinila sve što je mogla u pitanju graničnog spora sa Slovenijom. Prije tri godine, kada je otkriveno da je slovenska strana ozbiljno kompromitirala rad Arbitražnog suda, hrvatska je diplomacija morala iskoristiti sve raspoložive metode kako bismo sve međunarodno relevantne čimbenike uvjerili da je izlazak iz arbitraže ispravan i jedini logičan korak. Možda to ni tada ne bi upalilo, ali bismo bar znali da smo pokušali sve. Pokušati izvesti isto danas bitno je teže, ali to ne znači da ne trebali pokušati, piše Božo Kovačević.

8. Fižulić: Kad se nije riješio Milinovića i Tomaševića Plenković je propustio šansu za udar na unutarstranačku opoziciju. Zašto?

Premijeru Plenković ovih je dana pred sobom imao dva, naizgled, servirana poentiranja. Darko Milinović i Alojz Tomašević bili bi idealne prilike za bildanje imidža stranačkom šefu kojem nedostaje popularnosti. Plenković nije snašao dovoljno hrabrosti, umijeća ili snage da priliku iskoristi. Za sada možemo samo nagađati zašto, piše Goranko Fižulić.

9. Pustimo ultimatume i huškanja, prema studiji njemačkog politologa sporazum Račan-Drnovšek je najbolje rješenje

Thomas Brickl znanstvenik je s Instituta za političke znanosti Sveučilišta Duisburg Essen. Slovensko-hrvatski granični sport tema je Bricklove doktorske disertacije. Politička misao prošlog je mjeseca objavila njegov tekst Rekonstrukcija tvrdoglavosti: hrvatsko-slovenski granični spor i njegove implikacije na proširenje EU u kojem argumentira kako je sporazum Račan-Drnovšek zapravo najbolje rješenje. Saželi smo ga.

10. Kako je Andrej Plenković hrvatskoj desnici postao Zoran Milanović (i zašto to nije dobro)

Premijer Plenković nije autentični HDZ-ovac. Jednostavno, on svjetonazorski ne pripada HDZ-u. Njegov politički opstanak ovisi o balansiranju između normalne, umjerene konzervativne politike, i zadovoljavanja ideoloških i financijskih apetita svoje tvrde nacionalističke stranke. U tom balansiranju, sama Hrvatska nije prošla dobro.

11. Holiga: Zašto u Hajduku nema više igrača iz vlastite škole i kada će ih biti

12. Kako klub može preživjeti HNL i koliko to košta? Telesport donosi financijsku analizu

Marko Oršanić za Telesport piše detaljan case study preživljavanja u HNL-u. Oršanić je, u ovom iznimno zanimljivom tekstu, prikazao minimalne troškove, i potencijalne izvore prihoda jednog skromnog hrvatskog provoligaša, na primjeru imaginarnog kluba NK Telesport, koji je zatim usporedio s pravim prvoligašima. Na kraju, ispada da je za minimalno preživljavanje u HNL-u potrebno nešto manje od 9 milijuna kuna. Kako do njih?